Griz – Kalorije, vitamini i prednosti za zdravlje

Griz je namirnica našeg detinjstva i sigurno asocijacija na bezbrižne dane, druženje u vrtiću, topli obrok kod kuće i maminu kuhinju. Griz ili pšenična krupica je veoma upotrebljiva namirnica, koja može da se iskoristi na mnogo načina, premda nije zastupljena u našoj kuhinji ni približno njenim mogućnostima.

Uglavnom je deo dečje ishrane, toplih kašica i slične hrane. Fini kuvani griz se konzumira širom sveta. Negde se jede kao desert, zaslađen šećerom, te obogaćen suvim voćem, aromom i drugim dodacima. Često se kuva sa mlekom i jede kao poslastica. Griz sa kakaom i šećerom je omiljeni, prilično zdrav slatkiš za decu i odrasle.

griz-kalorije-vitamini-i-prednosti-za-zdravlje

Griz na sto načina

Griz se koristi i u slatkim i u slanim jelima. Veoma je pogodan za pripremu nekih vrsta testenina od griza; za njoke, kuskus i slične oblike. U većini kultura se ipak jede sladak, pa tako predstavlja osnovu mnogobrojnih tradicionalnih slatkiša.

On je sastavni deo halve i svih njenih varijacija u Grčkoj i na Bliskom Istoku, dok se u skandinavskim zemljama, Rusiji i Poljskoj servira kao slatka kaša za doručak. Širom Evrope i u Severnoj Americi, griz se obično kuva sa mlekom, sladi se šećerom i aromom vanile, te servira kao griz puding sa marmeladom, jedna vrsta griznog deserta.

Osim slatkog griza sa mlekom i kašastih varijanti jela, griz je čest dodatak za pohovanje, pečenje i prženje, te za zgušnjavanje čorbi, kao dodatak brašnu i slično.

Pošto griz dolazi u nekoliko oblika, trebalo bi razjasniti razliku između nekoliko varijanti. Griz je u osnovi proizvod koji nastaje mlevenjem brašna. U procesu obrade brašna, kroz mlevenje čeličnim valjicima u modernoj industriji, skrob se odvaja od pšeničnih mekinja i tako nastaje griz, koji se kasnije samelje u fino brašno.

Beli griz koji nastaje od meke vrste pšenice zapravo je brašno, mada ga obično zovemo pšenični griz. Kada se pravi od durum pšenice, griz je žute boje i uglavnom se koristi kao osnova za jela kao što je kuskus, dok se meki koristi za kaše, pudinge i deserte i tako dalje.

Posebne vrste su kukuruzni i pirinčani griz. Griz je dobar i za spremanje biskvita, pita i kolača.

Nutritivni sastav griza

Griz se najvećim delom sastoji od ugljenih hidrata i kao takav predstavlja pravu energetsku namirnicu, koja daje našem telu dovoljno goriva da ishrani sva tkiva.

loading...

Takođe sadrži i proteine, tako da je dobar i za naše mišiće i kožu. Griz sam po sebi ne sadrži puno masnoća, tako da ne predstavlja rizik za nastanak povišenog holesterola i drugih tegoba. Bogat je vitaminima B kompleksa i to na prvom mesti folne kiseline i tiamina, o čemu ćemo govoriti malo kasnije. Pogledajmo koje su osnovne komponente suvog i kuvanog griza, za količinu od 100 gr.

Sirovi griz

  • Ugljeni hidrati – 73 gr (24% dnevnog unosa)
  • Dijetna vlakna – 4 gr (16% dnevnog unosa)
  • Masti – 1 gr (2%)
  • Proteini – 13 gr (25% dnevnog unosa)

Kuvani griz

  • Ugljeni hidrati – 23 gr (8% dnevnog unosa)
  • Dijetna vlakna – 1 gr (5% dnevnog unosa)
  • Masti – 0.3 gr (1% dnevnog unosa)
  • Proteini – 4 gr

Pošto jedemo kuvani griz, obratićemo pažnju na njegovu nutritivnu vrednost. Da bismo dobili 100 gr kuvanog griza, potrebno nam je mnogo manje od 100 gr suvog griza, tako da na kraju dobijamo slične nivoe određenih komponenti.

U svakom slučaju, vidimo da griz sadrži dosta ugljenih hidrata potrebnih za energiju, takođe i udeo proteina, a ima i dijetnih vlakana, koja igraju važnu ulogu za naše varenje i metabolzam uopšte. Griz je nizak u sadržaju masti, što ga čini odličnom namirnicom.

Vitamini i minerali u grizu

Griz je dobar izvor pojedinih itamina, pre svega tiamina i folne kiseline. Sadrži i niacin, te pantotensku kiselinu, a u njemu možemo naći i magnezijum, fosfor, te nešto kalijuma, mangana, cinka i bakra.

Griz je hranljiv, a najveći udeo u njemu odlazi na ugljene hidrate. Kako nema trans masti, holesterola i uopšte masnoća, a sadrži značajne vitamine B kompleksa, griz je dobra hrana, ako se konzuimra u umerenoj količini. Količina od 100 gr griza, nepripremljenog sadrži sledeći udeo dnevnih vrednosti vitamina i minerala.

  • Tiamin – 19%
  • Riboflavin – 5%
  • Niacin – 17%
  • Vitamin B6 – 5%
  • Folati – 18%
  • Pantotenska kiselina – 6%
  • Kalcijum – 2%
  • Gvožđe – 7%
  • Magnezijum – 12%
  • Fosfor – 14%
  • Kalijum – 5%
  • Cink – 7%
  • Bakar – 9%
  • Mangan – 31%

Griz je dobar izvor vitamina B grupe, a i pojedinih važnih minerala. Vitamini B kompleksa igraju veoma važnu ulogu u većini procesa koji se odvijaju u našem organizmu.

Oni pomažu da se supstance koje nešem telu trebaju iz hrane pravilno iskoriste, regulišu apetit i doprinose opštem zdravlju. Griz takođe predstavlja sasvim dobar izvor gvožđa, pa pomaže kao redovan dodatak u ishrani i u tom smislu.

Koliko griz ima kalorija?

Verovatno većina ljudi postavlja uobičajeno pitanje, na koje nije teško odfovoriti, kada je u pitanju griz. Sigurno se pitate da li griz goji i koja je verovatnoća da ćete konzumiranjem griza dobiti suvišne kilograme. Odgovor je jasan; kao zdrava namirnica, koja se većinom sastoji iz ugljenih hidrata, složenih, griz nije niskokalorična hrana.

Dakle, velike količine griza goje isto kao i bilo koja druga hrana. No, budući da se sastoji mahom od složenih ugljenih hidrata, nema masti i holesterola, a ima vlakana, griz pomaže varenju i pomaže telu da energiju iskoristi na pravi način. To znači da grizom unosimo hranljive kalorije, a ne praznu energiju, koja, ako se ne potroši, prelazi u masne naslage. Višak kalorija iz griza takođe vodi višku kilograma; umerenost je jedino što je važno.

Evo koliko određene porcije griza imaju kalorija.

  • Nepripremljen griz (100 gr) – 360 kalorija
  • Skuvani griz (100 gr) – 112 kalorija
  • Griz kuvan sa mlekom (100 gr) – 100 kalorija
  • Knedle od griza i sira (100 gr) – 185 kalorija

Kalorijska vrednost griza umnogome zavisi od načina na koji ga koristimo, koliko smo stavili griza, a koliko drugih sastojaka. U svakom obliku, on je dobar izvor korisnih materija i preporučuje se da bude zastupljen u ishrani.

Griz ne opterećuje stomak, a pomaže varenje, tako da je dobar kao deo obroka, pa i sam za sebe. Naravno, posebno vodite računa ako jedete griz sa šećerom ili neku drugu zaslađenu varijantu; takvi dodaci mogu da dodaju ozbiljan broj kalorija bilo kom jelu od griza, mada one u tom lsučaju ne potiču od griza samog po sebi.

Da li je griz zdrav?

Da, griz je zdrav. Ukoliko ga ‘pametno’ koristimo i konzumiramo umereno, predstavlja izvrstan izvor hranljivih tvari. Pod ‘pametno’ mislimo, ako mu ne dodajemo previše zaslađivača ili drugih dodataka. Ako ga koristimo kao podlogu za testa, takođe treba da vodimo računa o drugim komponentama jela.

Običan i najčešći grizni obrok, griz kuvan sa mlekom, izdašna je i nutritivna hrana, koja obiluje važnim materijama i zadovoljava potrebe našeg organizma za nekim esencijalnim komponentama. Lako se sprema, a pruža mnogo. Njime unosimo dsota složenih ugljenih hidrata, vlakana, gvožđa i vitamina B kompleksa.

Kada se kuva na mleku, povećavamo i unos kalcijuma, a ako mu dodamo malo kakaa, dobijamo i dodatna hranljiva svojstva. Najbolje bi bilo da umesto šećera koristimo med, pa tako izbegavamo štetni efekat suvišnih šećera i kalorija. Upravo zbog visoke hranljivosti, griz je jedan od prvih dečijih obroka. Pruža mogućnosti za pripremu raznovrsnih griznih kašica, koje obiluju vitaminima i materijama neophodnim za pravilan i zdrav rast i razvoj beba i dece.

Sponzorisano:

loading...
Loading...

Još zanimljivog sadržaja: