Sportsko srce – uzrok, simptomi, posledice i lečenje

Srce jeste glavni organ ljudskog organizma bez koga nema života. Srčana pumpa obezbeđuje krv svim organima ljudskog tela, a samim tim i kiseonik i hranljive materije za tkiva, a isto tako i prima krv iz organa i šalje na oksigenaciju u pluća.

U anatomskom i fiziološkom smislu dakle, srce jeste mišić koji neprekidno radi i zahvaljujući kome čitavo telo funkcioniše jedinstveno i skladno. Bez njega, najvažniji vitalni organi, pluća, mozak i bubrezi, ostali bi bez krvi, te bi ubrzo nastupilo letalno stanje.

Razlika između srca sportista i srca osoba koje se ne bave sportom

Veličina srca razlikuje se od osobe do osobe, ali i između polova. Tako, zapremina netreniranog srca muških osoba iznosi oko 760 ml, dok je zapremina ženskog netreniranog srca oko 680 ml.

Takođe, i nakon intenzivnih treninga, srčane komore ženskih osoba ipak ostaju za oko 11 % manjih dimenzija nego komore muškaraca. Kod osoba koje su u treningu, zapremina može dostići i do 1700 ml, jer, logično, organizmu je potrebno više krvi, a srce mora da je obezbedi. Da bi organizmu bilo obezbeđeno više krvi, srce bi moralo jače da pumpa, a samim tim, da bi jače pumpalo i istislo veće količine krvi iz komora, ono bi moralo da bude veće.

sportsko-srce-uzrok-simptomi-posledice-i-lecenje

Smatra se da je dijametar šupljina srca kod osoba koje treniraju veći za oko 10% od dijametra srčanih šupljina osoba koje nisu utrenirane. Debljina srčanog mišića kod sportista veća je i za 15-20% nego kod statičnih osoba. Ipak, ono što je najvažnije jeste da zadebljanje zida srca, tj srčanog mišića prati i povećanje zapremine, jer bi u suprotnom došlo do asimetrije srca i bolesti.

Dakle, pored proširenja komora, srce i zadebljava svoje zidove. U suprotnom došlo bi do poremećaja kakvi su hipertrofična i dilataciona kardiomiopatija, kao i do pojave niza drugih štetnosti koje mogu voditi u letalno stanje.

Sportsko srce – uzroci i simptomi

Kako smo već i pomenuli, po logici stvari, osobe koje se bave sportom imaju veću mišićnu masu, a samim tim je takvim mišićima potrebno obezbediti više kiseonika i krvi, ali i odvesti mlečnu kiselinu koja se tokom treninga stvara. Ovo se ne odnosi samo na mišiće, već i na sve ostale organe u telu.

Srce jeste organ čiji je zid izgrađen od mišića, uzdužnih i kružnih, poprečno prugastih, skeletnih mišićnih vlakana. Kao i svaki drugi mišić koji trpi povećano opterećenje, i srce će usled povećanog priliva krvi i povećane potrebe za istom povećati masu svog mišića. Usled povećane potrebe za krvi usled bavljenja sportom, povećaće se i minutni volumen srca, tj količina krvi koju srce ispumpa u minuti. Kako bi povećalo svoju efikasnost i sačuvalo energiju, srce smanjuje svoju frekvencu, tj broj otkucaja u minuti, i to sa normalnih 60-100 kod netreniranih osoba, do 40 kod osoba koje se bave intenzivno sportom.

Vremenom, srce će biti prinuđeno da zadeblja svoj zid kako bi moglo da pumpa sve veće količine krvi, tj kako bi za to imalo dovoljnu snagu, te dolazi do hipertrofije zida srca i njegovog uvećanja. Vremenom, kada se srce prilagodi naporu, frekvenca koja je kod normalne osobe bila od 60-90 otkucaja u minuti, pada na neverovatnih 40, pa i do 25 otkucaja. Minutni volumen koji kod normalnih osoba iznosi oko 5 l, kod sportista se penje i na 40 litara na minut.

loading...

Generalno gledano, sportovi snage, statički sportovi kakvi su bacanje kugle, dizanje tegova, rvanje, ne zahtevaju veliku zapreminu srca, ali zahtevaju debeo mišićni zid srca, dok dinamički sportovi, sportovi izdržljivosti, zahtevaju i povećanu debljinu zida i povećanu zapreminu srca, osobito komora, ali i pretkomora. Tako, osobe koje se bave plivanjem, veslanjem, kajakaštvom, biciklizmom imaju velike zapremine srca, dok golferi, fudbaleri nemaju preveliku zapreminu.

Fenomen sportskog srca

Sportsko srce je još uvek nedovoljno istražen fenomen, i predstavlja takozvanu sivu zonu između zdravlja i bolesti. Zapravo, kako su u medicini poznati fenomeni hipertrofične i dilatacione kardiomiopatije kao ozbiljnih srčanih bolesti koje mogu imati i letalan ishod, postavja se pitanje da li se i ovde radi o sportskom srcu kao jednom od uzročnika hipertrofije i moguće posledične dilatacije. Kako se smatra, iako zid srca hipertrofiše, vremenom snaga postaje toliko velika da mišićna srčana vlakna ne mogu da isprate volumen i hipertrofišu do te mere da dolazi do slabljenja mogućnosti kontrakcije vlakana, njihovog popuštanja i dilatacije. Tada, mišići više ne kontrahuju kao pre, srce nema sposobnost da se kontrahuje i izbaci dopremljenu krv, te se zid toliko istanji da nastupa kompletna srčana slabost, tj srčana insuficijencija.

Nadalje, veliku ulogu u svemu tome ima i električna aktivnost srca. Kako smo već i pomenuli, kod većine sportista srce radi usporeno i srčana frekvenca postaje manja. Kod njih se često mogu javiti i poremećaji ritma, kao i blokovi u provođenju. Takođe, srčana osovina se često pomera udesno.

Postojanje poremećaja sprovođenja, slabljenje srca u vidu dilatacije, pridružene bolesti, urođene ili stečene anomalije srca ili zalistaka, virusne ili bakterijske infekcije koje napadaju srce i brojne druge tegobe, neretko mogu dovesti do naprasne ili iznenadne smrti sportista. Stoga je veoma bitno uvek posumnjati na ovakve promene ukoliko dođe do iznenadne smrti kod kakve mlade, zdrave i sportski aktivne osobe.

Sportsko srce, hipertrofična kardiomiopatija i srčana insuficijencija

Sportsko srce postaje problem onda kada postoji svako uvećanje srca preko normalnih vrednosti, ili kada osoba ima još neku od pridruženih bolesti srca koja ne može da izdrži adekvatan novonastali napor i volumen.

Kod hipertrofične kardiomiopatije koja može da nastupi, a krajnje i dilatacione kardiomiopatije i srčane insuficijencije, simptomi se kreću od bolova u grudima prilikom naprezanja, zatim javlja se otežano disanje, dispnea pri naporu, slabost, nedostatak vazduha i gubitak svesti u naporu. Mogu se javiti i poremećaji ritma i anginozni bolovi, koji prethode infarktu. Kao posledica ovih tegoba mogu nastati dilataciona kardiomiopatija, infarkt miokarda, ruptura miokarda usled dilatacije, kao i srčana insuficijencija kao kompletna slabost srca. Sve su to komplikacije koje mogu da dovedu do iznenadne srčane smrti mlade, sportski aktivne osobe.

Usled srčane insuficijencije bolesnici ne mogu da dišu, postoji površno i kratko disanje. Da bi došli do udaha uvek moraju da su u izdignutom položaju, nikada u ležećem, te tako i spavaju, sa dva jastuka pod glavom. Postoji konstantan zamor i postepeno slabljenje svih organskih sistema. Ipak, ovakva stanja su danas veoma retka.

Za razvoj dilatacione kardiomiopatije i srčane insuficijencije potreban je veliki period intenzivnih vežbanja, a sportisti se danas i te kako redovno kontrolišu, tako da je u savremenom dobu bojazan za nastanak ovog tipa oboljenja sve manja. Pri tom, osobe koje pate od srčane insuficijencije obično neće umreti od naprasne srčane smrti jer postoji čitav niz simptoma koji se razvijaju pre nego što uopšte dođe do letalnog ishoda.

Dijagnoza sportskog srca

Dijagnoza ovakvih stanja postavlja se na osnovu detaljne anamneze o sportu i vrsti treninga kojom se osoba bavi, fizičkog pregleda koji obuhvata merenje pritiska, frekvence, auskultacija srca stetoskopom, ergometrijske testove, EKG, UZ pregleda i radiografije srca. To su sve metode koje su nam danas dostupne i pristupačne u otkrivanju bolesti srca, a neinvazivne su. Svakako da lekovi za terapiju na vreme otkrivenih promena na srcu postoje, te da se po otkrivanju mora dozirati ili obustaviti fizička aktivnost i primeniti adekvatna medicinska terapija.

Smatra se da ukoliko osoba želi svoje normalno, zdravo srce natrag, trebalo bi da prestane da se bavi intenzivnim treninzima i izlaže se naporu. Tako će ovo stanje ubrzo postati reverzibilno i srce će ponovo imati svoju normalnu veličinu. Postoji podatak da, ako osoba želi sportsko srce, potrebno je minimum 6 nedelja intenzivnog vežbanja, dok se za samo nedelju dana netreniranja, srce vraća na „normalu“.

Ishrana za zdravo srce

Smatra se da bi srce bilo zdravo, potrebno mu je priuštiti i adekvatnu ishranu. Primetićete da sportisti i te kako vode računa o svom načinu ishrane, te da je ona i te kako bogata voćem, povrćem, žitaricama, mahunarkama, mlečnim proizvodima, proteinima, zdravim uljima, ribi, piletini i pečenom, nikako prženom mesu. Sva masna hrana, previše soli i prosti šećeri apsolutno ne dolaze u obzir. Oni takođe piju i velike količine vode, izbegavaju alkohol i cigarete i imaju dobar i kvalitetan san.

Profesionalni sportisti redovno kontrolišu kompletno svoje zdravlje i zdravlje svog srca. Na sve ove načine, oni uspevaju da održe adekvatnom svoju telesnu masu, da oblikuju svoje telo, a da istovremeno i sačuvaju svoje zdravlje.

Zaključak

Dakle, da zaključimo. Sportsko srce podrazumeva jedno normalno, zdravo uvećanje srčanog mišića, koje nastaje usled intenzivnog treninga. Njime, srce se prilagođava treningu i prilagođava tako potrebe organizma, a pre svega mišića koji vrše aktivnost, za kiseonikom i hranljivim materijama. Ono se adaptira tako što menja svoje morfološke, funkcionalne i elektrofiziološke osobine. Da li će kod neke osobe nastupiti fenomen sportskog srca, zavisi od njegove konstitucije, vrste sporta kojom se bavi, od pola, intenziteta vežbanja i dužine sportskog staža.

Smatra se, takođe, da se danas hipertrofija kao patološki fenomen u koju progredira sportsko srce retko javlja, jer su sportisti podvrgnuti stalnim temeljnim ispitivanjima, te da bojazni te vrste nema.

Takođe, građa sportista, vrste treninga i intenzitet vežbanja umnogome se promenilo kroz vreme, te tako danas sportisti jesu izdržljiviji i prilagodljiviji nego u decenijama koje su za nama. Ovo se svakako povezuje i sa razvojem medicine kao nauke i dijagnostičkim postupcima i tehnikama koje omogućavaju najranije otkrivanje potencijalnih tegoba.

Sponzorisano:

loading...
Loading...

Još zanimljivog sadržaja: