Domaće i šumske jagode – sorte, sadnja, uzgoj i cena

Jagoda ili “Fragaria” kako se latinski naziva, jedna je od mnogima omiljenih vrsta voća. Jagode spadaju u višegodišnje zeljaste biljke i pripadaju porodici ruža (na latinskom “Rosaceae”).

Postoji više desetina različitih sorti jagoda, od kojih se neke kategorišu kao domaće, a neke kao šumske, odnosno divlje sorte. U zavisnosti od sorte, razlikuju se određene karakteristike jagoda kao što su veličina ili oblik ploda, boja ili ukus ploda.

U zavisnosti od sorte kojoj pripada, plod jagode u svom prirodnom sastavu sadrži između 60% i 80 % vode, zatim do 12% voćnog šećera (fruktoze) i od 24 do čak 97 miligrama C vitamina. Pored navedenih nutritivnih elemenata, u prirodni sastav svakog ploda jagode, uključeni su i brojni drugi nutritivni elementi koji ispoljavaju pozitivno delovanje na ljudsko zdravlje. Vitamin A, vitamin B6, kalcijum, kalijum, natrijum, magnezijum, gvožđe, fosfor, biljni proteini i biljna vlakna, samo su neki od nutritivnih elemenata koji su takođe sadržani u plodovima jagoda.

Kroz sadržaj ovog teksta, otkrićemo vam koje su to sorte domaćih jagoda, a koje su sorte šumskih jagoda koje se najčešće mogu naći na našim prostorima. Takođe, objasnićemo vam i sve što je potrebno da znate o sadnji i o uzgoju jagoda.

Domaće jagode – sorte

Postoji zaista mnogo različitih sorti domaćih jagoda, tako da ni sami uzgajivači, odnosno proizvođači ovog voća nemaju konkretan i pouzdan odgovor o kom tačno broju je reč. Neke od sorti domaćih jagoda, predstavljaju i definišu se kao osnovne sorte, ali takođe postoje i sorte koje su dobijene ukrštanjem dve ili više različitih sorti jagoda. Sorte koje se najčešće mogu naći i koje se uzgajaju na našim prostorima su: Alba, Antea, Elsanta, Madlen, Marmolada, Dora, Kvin Eliza, Kamarosa, Kleri i Zenga. Postoje i različite druge sorte domaćih jagoda koje se znatno ređe mogu naći i koje se znatno ređe uzgajaju kod nas.

Zato, informacije koje se tiču porekla, ali i osobina sorti domaćih domaćih jagoda, ograničićemo na sorte koje se mogu naći i koje se uzgajaju kod nas.

Alba

Sorta jagoda Alba, poreklom je iz Italije. Reč je o hibridnoj sorti koja predstavlja proizvod ukrštanja sorte “Md.US 3816” i sorte “Senga Pantagruella”.

Ova sorta jagoda, karakteristična je po srednje izraženoj bujnosti grma, po jarko zelenoj boji listova koji su oštrih i naglašenih ivica i po cvetovima koji su sačinjeni od krupnih latica. Plodovi Alba sorte jagoda, imaju tek blago izdužen srcasti oblik i karakteristični su po tome što izgledaju jako skladno i pravilno oblikovano, imaju jarko crvenu boju i pri izloženosti sunčevoj svetlosti se blago presijavaju. Ovi plodovi su jako ukusni, slatko kiselkasti. Alba sorta jagoda je srednje otporna sorta, ali se prinos koji ova sorta ostvaruje definiše kao srednji do veliki prinos, posmatrano na godišnjem nivou.

Antea

Sorta jagoda Antea, kao i predhodno opisana sorta, poreklom je iz Italije. Ova sorta, posebno se uspešno odgaja u uslovima kontinentalne klime, a njeno uzgajanje prisutno je i čak vrlo rašireno širom sveta, pa i kod nas. Plodovi Antea sorte jagoda, karakteristični su po tome što u svojoj unutrašnjosti, tačnije u sredini, nemaju obrazovanu šupljinu.

loading...

Spoljašnji izgled plodova ove sorte, karakterističan je po konusnom i blago izduženom obliku. Plodovi su krupni i svetlo crveni čak i onda kada su dostigli maksimum zrelosti. Ukus Antea sorte jagoda je prijatan, blag i slatkast. Ono zbog čega se mnogi uzgajivači odlučuju za uzgajanje i za proizvodnju upravo ove sorte jagoda, jeste to što Antea sorta spada u veoma otpornu sortu jagoda.

Naime, ova sorta, opstaje i donosi visok prinos čak i u srednje kvalitetnim uslovima uzgoja, odnosno onda kada je prisutna manje izražena plodnost zemljišta. Uz to, zreli i ubrani plodovi Antea sorte jagoda su jako otporni i dobro podnose proces transportovanja.

Elsanta

Sorta jagoda Elsanta, poreklom je iz Holandije. Ova sorta jagoda, veoma je rasprostranjena i često se uzgaja kako na našim prostorima, tako i u svetu, a njena zastupljenost, posebno je izražena u zemljama Zapadne Evrope. Ono po čemu je ova sorta jagoda karakteristična, jeste činjenica da njen prinos zavisi od tehnologije uzgoja, kao i od klimatskih i drugih faktora kao što je plodnost zemljišta i slično. Ukoliko joj klimatski uslovi odgovaraju i ukoliko je posađena na plodnom zemljištu, može dati zaista bogat prinos.

Sa druge strane, ukoliko je izložena mrazu i hladnom vazduhu, Elsanta sorta jagoda može pokazati izraženu osetljivost i u tom slučaju neće dati dobar prinos. Iz navedenih razloga, ova sorta jagoda je idealna za gajenje u zatvorenim uslovima i shodno tome, brojni uzgajivači koji se odluče na to da gaje jagode u plasteniku odlučuju se baš za ovu sortu jagoda.

Plodovi Elsanta sorte jagoda su konusno zaobljenog oblika i prilično su krupni. Njihova spoljašnjost, karakteristična je po crvenkasto narandzastoj boji koja svakako nije često prisutna kod ostalih sorta jagoda. U unutrašnjosti plodova obrazovana je jedva primetna šupljina, a njihov ukus je slatkasto kiselkast i “obojen” jednom vrlo specifičnom, prijatnom i tek blago primetnom aromom koja je karakteristična baš za ovu sortu jagoda.

Madlen

Sorta jagoda Madlen, još je jedna u nizu sorti jagoda koje vode poreklo iz Italije. Ova sorta, karakteristična je po izraženoj bujnosti kako listova i cvetova, tako i plodova. Konkretno, samo jedan bokor ove sorte jagoda, može roditi i do kilogram ploda. Plodovi su konusnog i pravilno izduženog oblika, imaju jarko crvenu boju koja je izražena kako na spoljašnjoj, tako i na unutrašnjoj površini ploda.

Ono po čemu je ova sorta jagoda karakteristična, jeste visoko razvijena otpornost na različite uslove uzgajanja. Otpornost na hladan vazduh, kao i otpornost na loš kvalitet zemljišta, izdvajaju se kao najveće vrline ove sorte jagoda.

Marmolada

Sorta jagoda Marmolada, takođe vodi poreklo iz Italije. Ova sorta, izdvaja se po bogatom prinosu i po čestoj dvorodnosti ploda (jedan plod, često je formiran iz dva srasla ploda). Plodovi ove sorte su konusnog pravilnog oblika i sa izraženim vrhom koji često ostaje zelen i nedovoljno sazreo, čak i kada je ostatak ploda zreo i kada je obavljena berba jagoda.

Plodovi su jarko crveni i kao kod sorte Alba blago se presijavaju onda kada su direktno izloženi suncu, ali je njihov ukus dosta blag i po mišljenju mnogih nedovoljno sladak. Ono što je karakteristično za ovu sortu jagoda, jeste laka i brza prilagodljivost različitim tehnologijama uzgoja. Međutim, mana ove sorte je što učestalo dolazi do pojave truljenja ploda u fazi sazrevanja.

Dora

Sorta jagoda Dora, kao i većina sorti koje se kategorišu kao najzastupljenije kod nas, poreklom je iz Italije. Ova sorta jagoda, karakteristična je po visoko izraženoj otpornosti ploda, zbog čega je posebno zahvalna za transportovanje i za skladištenje jer dugo može ostati sveža nakon branja. Plodovi imaju konusni oblik i dosta su tvrdi na dodir, imaju svetlo crvenu boju i slatkasto blago kiselkast ukus.

Kvin Eliza

Sorta jagoda Kvin Eliza, takođe je poreklom iz Italije. Ova sorta, karakteristična je po tome što boja njenih plodova može varirati od svetle do jarko crvene. Plodovi su krupni i konusni, tek blago zaobljeni i dosta pravilni. Prinos koji može dati ova sorta jagoda, zavisi od toga da li se njen uzgoj vrši na otvorenom ili u zatvorenom prostoru.

Ukoliko se gaji na otvorenom prostoru, sorta Kvin Eliza može dati prinos i od čak 1,075 kilograma plodova po jednom bokoru, ali ukoliko se uzgoj vrši u zatvorenom prostoru, odnosno u plasteniku, prinos je nešto manji i to 0,8 kilograma plodova po jednom bokoru.

Ipak, takav prinos i u jednom i u drugom slučaju smatra se bogatim prinosom. Ukus jagoda Kvin Eliza sorte, izraženo je sladak i propraćen blagom specifičnom aromom koja je karakteristična samo za ovu sortu jagoda.

Karamosa

Sorta jagoda Karamosa, za razliku od većine sorti sa kojima smo vas do sada upoznali, vodi poreklo iz Amerike, konkretnije iz Kalifornije. Ova sorta jagoda, veoma je rasprostranjena i cenjena u državama poput Meksika, Španije ili Čilea.

Prinos koji daje, iznosi oko 0,7 kilograma po jednom bokoru. Plodovi su izduženog oblika sa zaoštrenim vrhom, tvrdi su na dodir i imaju blag slatkasti ukus.

Kleri

Sorta jagoda Kleri, još je jedna u nizu sorti jagoda koje su poreklom iz Italije. Ova sorta, nije preporučljiva niti zahvalna za uzgoj u plasteniku, jer u tom slučaju daje i do 20% manje roda, nego kada se uzgaja na otvorenom. Konkretno, prinos ove sorte jagoda, najčešće iznosi 0,6 kilograma po jednom bokoru, ukoliko se uzgoj obavlja na otvorenom.

Poslednjih nekoliko godina, na našem prostoru sadnja Kleri jagoda je popularizovana i u porastu je iz razloga što ove jagode rano rađaju, a pritom se lako adaptiraju na različite uslove uzgoja i mogu se saditi čak i van sezone. Uz to, Kleri jagode imaju zadovoljavajuću otpornost ploda, otporne su na transport i na uslove skladištenja. U fazi kada su sazrele izgledaju jako lepo, dosta pravilnog su oblika, tek blago izdužene, imaju svetlo crvenu boju i ukus koji je propraćen specifičnom aromom, zbog koje su veoma privlačne za kupce.

Zenga

Sorta jagoda Zenga, poreklom je iz Nemačke. Ova sorta jagoda, karakteristična je po tome što prinosi pretežno sitan plod. Naime jedan plod ove sorte jagode, težak je najčešće oko 8 do najviše 10 grama.

Plod je jarko crvene boje, naglašeno slatkog ukusa i loptastog, blago izduženog oblika sa tupim vrhom. Ono što je takođe karakteristično za Zenga sortu jagoda, jeste da veoma rano počinje da zri i to već u maju. U fazi razvoja, ova biljka nije otporna na mraz i na loše uslove uzgoja.

Sadnja i uzgoj domaćih jagoda

Domaće jagode, sade se najčešće u proleće ili u jesen u zavisnosti od klimatskih uslova i od sorte za koju se odlučite da sadite.

Ono što je važno, jeste stvoriti odgovarajuće uslove pre započinjanja sadnje. Konkretno, treba obratiti pažnju na pripremu zemljišta, kao i na odabir živića odnosno sadnica jagoda.

Priprema zemljišta za sadnju jagoda, treba da se započne prečišćavanjem zemljišta od korova i rigolovanjem na oko 30 centimetara dubine (rigolovanje je zapravo duboko kopanje). Ukoliko sastav zemljišta nije dovoljno plodan i ne obećava dobar budući prinos jagoda, pre rigolovanja treba ga posuti stajskim đubrivom (preporučuje se korišćenje 15 do najviše 20 tona stajskog đubriva po 1 hektaru površine zemljišta). Da bi zasađene jagode dobro napredovale, najbolje je ukoliko je zemljište sačinjeno od mešavine ilovače i peskovite zemlje, mada jagode jako dobro i uspešno rađaju i na zemljištu koje je bogato humusom. Što se tiče kiselosti zemljišta, idealno bi bilo da se ona kreće u rasponu od 4,6 Ph do 6,4 Ph.

Kada su u pitanju sadnice jagoda, najbolje je da izaberete sadnice koje imaju razvijen koreni sistem i bar tri razvijena lista.

Pre pristupanja procesu sađenju jagoda, treba da proverite svaku sadnicu pojedinačno i da se uverite da na njoj nema tragova truleži ili oštećenja.

Ukoliko uočite takve tragove, tu sadnicu nemojte saditi. Dvanaest sati do dan pre sađenja, sadnice treba da odstoje sa korenom umočenim u vodu, a neposredno pre sađenja, svaku sadnicu treba da umočite u rastvor vode i plavog kamena ili u rastvor vode i stajskog đubriva u razmeri 1:1.

Ono što predstavlja poslednji korak u pripremi uslova za sađenje jagoda jeste navodnjavanje zemljišta. Naime, zemljište mora da bude umereno vlažno.

Prilikom sađenja jagoda, sadnice treba da budu raspoređene u redovima. Rastojanje između svakog reda treba da bude 60 centimetara, a rastojanje između svake sadnice u jednom redu 30 centimetara.

Ukoliko ste zasadili jagode penjačice, uslovi sadnje treba da ostano isti kao i oni koje smo upravo opisali, s tim da u tom slučaju takvim jagodama morate da obezbedite oslonac uz koji će moći da rastu i da se penju. Oslonac ćete obezbediti ukoliko neposredno ispred svake svakog zasađenog reda sadnica postavite mrežu. Mrežu postavite tako što ćete je pričvrstiti za stubiće koje je potrebno da pobodete na nekoliko mesta dužinom svakog reda.

Kada se sadnice jagoda posade, između svakog reda treba formirati plitku brazdu, koja će služiti za navodnjavanje jagoda u toku uzgoja. U periodu uzgoja biljke, treba navodnjavati svaku brazdu i truditi se da zemljište konstantno bude umereno vlažno, a kada dođe vreme berbe, treba navodnjavati tek svaku drugu brazdu. Suve brazde koje u periodu berbe jagoda nisu navodnjene, treba da posluže kao prilazi jagodama.

Šumske jagode

Šumska jagoda ili “Fragaria vesca” kako se na latinskom naziva, najbolje uspeva u brdsko planinskim područjima na kijima je nadmorska visina minimalno 500 metara ili čak više.

Jedna od najpopularnijih i najzastupljenijih sorti šumskih jagoda kod nas jeste Regina sorta jagoda. Druge sorte šumskih jagoda, kod nas su znatno manje zastupljene i o njima se jako malo govori i zna.

Sorta šumskih jagoda Regina, poreklom je sa Alpa, a otkrivena je pre više od jednog veka. Ova sorta šumskih jagoda najviše se uzgaja na prostorima Italije, Francuske, Španije i Poljske, mada je zastupljena i drugim državama.

Plodovi Regina šumskih jagoda su sitni i loptasti. Kada biljka raste u prirodi, njeni listovi i stabljike, karakteristični su po slabo i oskudno izraženoj bujnosti, pa su stabljike tanke, a listovi mali i retko rasprostranjeni na površini stabljika. Ipak, ukoliko se ova sorta šumskih jagoda uzgaja u kontrolisanim i prilagođenim uslovima, razvija se kroz znatno izraženiju bujnost kako plodova, tako i listova i stabljika.

Sadnja i uzgoj šumskih jagoda

Kao što smo već napomenuli, šumske jagode najbolje uspevaju ukoliko se sade i uzgajaju u brdsko planinskim područjima na kojima nadmorska visina nije niža od 500 metara, ukoliko je nadmorska visina još veća, to će dodatno pozitivno uticati na razvoj zasađenih sadnica i na prinos.

Što se tiče uslova koje je potrebno obezbediti pre započinjanja sadnje, oni se pre svega odnose na pripremu zemljišta. Naime, kako bi sadnice šumskih jagoda mogle uspešno da se razvijaju i da daju dobar prinos, potrebno je da zemljište bude rastresito, propustljivo i sadržano sa bar 4% humusa, a poželjno je da koncentracija humusa bude i nešto veća.

Kiselost zemljišta treba da bude između 5,0 Ph i 6,5 Ph.

Ono što dodatno pogoduje uspešnom razvoju šumskih jagoda i dobrom prinosu plodova jeste blago pognuto zemljište, tačnije zemljište pod blagim nagibom.

Šumske jagode, nisu pogodne za uzgajanje na područjima na kojima je izražena niska nadmorska visina, jer pri takvim uslovima jako retko uspevaju, a čak i ukoliko se uspešno zasade i počnu da se razvijaju, daju jako mali prinos ploda.

Šumske jagode, mogu se saditi u bilo kom periodu godine u kojem nije izraženo prisustvo mraza. Konkretno, mogu se saditi sve od februara pa do novembra. Pritom, šumske jagode rađaju tokom cele godine i to kontinuirano u periodu od nekoliko godina od trenutka kada su zasađene.

Ukoliko se zasade u toku leta, šumske jagode se jako brzo razvijaju o već za 30 dana od dana kada su zasađene dostižu prvo zrenje i već mogu da se beru. Nakon obavljene prve berbe, šumske jagode započinju novi proces formiranja bokora i ulaze u novu fazu razvoja i sazrevanja plodova.

Ova vrsta voća, izuzetno je cenjena na tržištu i prodaje se na malo, ali i na veliko kao sirovina za proizvodnju različitih proizvoda od šumskih jagoda, kao što je recimo dzem od šumskih jagoda.

Jagode – cena

Otkupna cena jagoda, formira se i zavisi od nekoliko faktora, kao što su sorta jagoda, kvalitet plodova, ali i sezonski uslovi koji su uslovljeni odnosom između potražnje i ponude. U proseku, otkupna cena jagoda, kreće se od 180 do 250 dinara po kilogramu.

Pomenute cene, odnose se na otkup na veliko. Jagode koje su otkupljene na veliko, kasnije se preprodaju na malo i to po ceni koja se u sezoni kreće od 300 do 400 dinara, a kasnije postepeno opada.

Sponzorisano:

loading...
Loading...

Još zanimljivog sadržaja: