Sobne biljke za prečišćavanje vazduha

Zagađenje vazduha u zatvorenom prostoru već neko vreme predstavlja veliki problem širom sveta. Mnogo ljudi provede više od 80% svog radnog dana u zatvorenom prostoru. Zato se zagađenje vazduha u zatvorenim prostorijama smatra jednim od najvećih zdravstvenih rizika na svetu.

Programi za razvoj vodećih svetskih organizacija, koje vode računa o globalnom zdravlju, su otkrili da godišnje umre više od 2 miliona ljudi, a da je jedan od uzroka smrtnosti ovog kruga ispitanika veliki procenat toksina u zatvorenom prostoru.

Neke naučne studije pokazuju da je procenat smrtnosti u svetu zbog posledica štetnih atmosferskih prilika u zatvorenom prostoru 14 puta veći od onih koji su za uzrok lošeg ishoda imali zagađenost spoljašnjeg vazduha.

Kada već govorimo o statistici, ne mogu se zanemariti ni ekonomske posledice zagađenog vazduha u zatvorenim prostorijama. Jedna australijska studija pokazuje da su troškovi koji su nastali zbog nezdravog vazduha u radnoj sredini premašili 12 milijardi dolara godišnje. Do ovih brojki se došlo tako što su se merili gubici u produktivnosti radnika, trošak oko medicinskih tretmana i lečenja,kao i odsustvo sa posla.

Ozon

Ozon je jedan od glavnih uzročnika zagađenja vazduha i atmosfere. Popularno ga zovemo smog. Ozon je visokoreaktivan, bezbojni gas, koji se formira kada kiseonik reaguje sa drugim hemikalijama iz okruženja. Iako se zagađenje ozonom uglavnom vezuje za spoljašnju sredinu, on se vrlo lako infiltrira i u unutrašnji prostor, pa su i naši domovi i kancelarije takođe napadnuti.

Sobne biljke za prečišćavanje vazduha

Ozon, recimo, mogu ispuštati najobičnije fotokopir mašine, laserski štampači, ultravioletna osvetljenja i pojedini elektrostatički sistemi za ventilaciju. Svi navedeni činioci doprinose povećanju nivoa koncentracije ozona u unutrašnjem prostoru.

Na vrhu liste toksičnih efekata ozona na ljudsko zdravlje nalaze se: plućni edem, krvarenje debelog creva, razne vrste upala i smanjene funkcije pluća.

Otrovi modernih prostora

Život u energetski efikasnim, modernim zgradama može imati mnogo štetnih posledica. Jedna od pratećih pojava života u ovim novim građevinama jeste smanjen protok vazduha. Nedostatak dobre (a najviše prirodne) ventilacije, dovodi do stvaranja zagađenog vazduha u životnom i radnom prostoru i izaziva zdravstvene probleme kao što je astma, mnogo različitih alergijskih reakcija kojih ranije nije bilo u tolikom broju i modernu bolest koja polako uzima maha, a to je „sindrom bolesnih zgrada“.

Savremeni sintetički građevinski materijal, moderni nameštaj, pa čak i najobičniji tepih i detalji za dekoraciju doma, mogu u sebi nositi više nezdravih hemikalija nego što očekujemo. Ove hemikalije mogu da izazovu do 90% zagađenja vazduha u zatvorenim prostorijama.

loading...

Svakoga dana, čovek otvara oči u svom krevetu od iverice, medijapana ili OSB ploča (to su obrađena drvena vlakna lepljena lepkovima i namazana lakovima sa sadržajem formaldehida). Leži na posteljini koja je ukrašena dezenima odštampanim uz pomoć raznih isparljivih boja.

Onda odlazi u kupatilo, u kome se nalaze još veća isparenja: raznobojni sapuni i kupke, praškovi i omekšivači, sa isparenjima hemijskih koncentrata. Na svoju kožu stavlja kozmetiku i prska dezodoranse, opet ispunjene užasnim hemijskim jedinjenjima. Dodiruje plastične zavese za tuš, koje su napravljene od stabilizatora mase, aditiva, hemijskih pigmenata.

Na nogama su mu papuče sa plastičnim đonom, hoda po laminatu (punom lepkova, lakova) i ulazi u kuhinju. U centralnom delu doma, dočekuje ga napad na imuni sistem: kuhinjski elementi od medijapana i iverice izlepljeni otrovnim lepkovima, isparenja izolacije rerne i frižidera.

U dnevnoj sobi uključuje TV, lap-top, mobilni telefon i eto ga u potpunom elektronskom polju koje ga zrači. Zatvara prozore i vrata od PVC-a i napušta zgradu izolovanu samogasnim stiroporom ili mineralnom vunom! Ima li kraja? U kancelariji je isto to, čak i gore…

Ima li načina da se makar jednim delom oslobodimo ovog užasa?

Formaldehid

Postoji veliki broj različitih toksičnih hemikalija koje vrebaju u našem domu i radnom prostoru. Mi pokušavamo na različite načine da rešimo ovaj problem, ali jedne hemikalije, koja je najdominantnija – formaldehida, ne možemo tako lako da se otarasimo. Ne možemo izbaciti sav nameštaj iz kuće. I ako sami poradimo na tome, dočekaće nas na nekom drugom mestu na koje moramo da odemo.

Formaldehid je nestalno organsko jedinjenje, koje se emituje u malim količinama, ali dugotrajno izlaganje svakako utiče na naše zdravlje. Istraživanja su pokazala da izaziva astmu i alergijske reakcije, a, nažalost, i kancer.

Iako državni propisi, u sve većem broju zemalja, smanjuju količinu formaldehida koji sme da se koristi u građevinskoj i stolarskoj industriji, broj potencijalnih emitera formaldehida koji se nalaze u svakom prosečnom domu je teško izbeći.

Kako pronaći isplatljive (jeftine), a za implementaciju jednostavne načine, kako bi se otklonio ili smanjio procenat koncentracije ozona ili formaldehida ili bilo koje druge prisutne toksične supstance u našem životnom i radnom okruženju?

Aktiviranje filtera sa aktivnim ugljem u ventilacione sisteme smanjuje zagađenost, ali su troškovi instaliranja i održavanja veoma veliki.

Razni timovi istraživača su se bavili ovim temama i pitanjima i došli su, za početak, do jednog od alternativnih rešenja. Jednostavan, lak, jeftin, „zeleni“ način da pomognete sebi i oslobodite se jednog dela otrova iz vazduha koji svakodnevno dišete jeste unošenje određenih biljaka u vaš životni i radni prostor. Neke uobičajene biljke, sobne biljke, prema istraživanjima, smanjuju nivo zagađenja vazduha u zatvorenom prostoru. Filtriraju vazduh, eliminišu formaldehid, emaniraju kiseonik. Većina ovih sobnih biljaka su jeftine, dostupne, bogate lišćem, lako se održavaju i estetski lepo deluju.

Biljke za spas

Još 1998. godine, NASA je otkrila da neke sobne biljke mogu apsorbovati štetne materije i toksine iz vazduha, naročito u zatvorenim prostorijama sa malim protokom vazduha. Ovo je bila osnova na kojoj su se razvile kasnije studije o sobnom bilju i njihovim sposobnostima pročišćavanja vazduha. Biljke imaju manje konjskih snaga od aparata i instalacija za prečišćavanje vazduha, prirodne su, isplatljivije i deluju terapeutski.

Sobne biljke su poznate i po tome što:

  • podižu raspoloženje i produktivnost;
  • poboljšavaju koncentraciju i pamćenje;
  • smanjuju stres i umor.

Studije preporučuju dve ili tri biljke u saksijama (20-30 cm širine) na svakih 10 m². Neke biljke su bolje u uklanjanju određenih hemikalija od drugih.

Hemikalije isparavaju iz različitih predmeta i materijala, kao što su: tepisi, lepak, TA-peći, sredstva za čišćenje domaćinstva, materijali poput plastike, sintetičkih vlakana i guma. Najbolje bi bilo da u prostorije stavite više različitih biljaka.

Sobne biljke se, uglavnom lako održavaju, lako se brinete o njima i predstavljaju brz način da se unese malo prirode u vaš dom.

Pre nego što počnete da tražite savršenu saksiju da zasadite fikus ili dracenu, pročitajte praktični vodič kako biste znali koje biljke su najbolje za vaš dom i u kojim prostorijama će najbolje napredovati.

Paprat

Paprat (Polypodium vulgare) je dekorativna sobna biljka koja se jednostavno gaji. Ona dobro napreduje uz malo brige i izdvojenog vremena. U sezoni rasta ih treba prehranjivati i vole da budu redovno zalivane i orošavane. Postavite je na hladnom, mirnom mestu, sa više vlage.

Trebalo bi da bude zaštićena od direktne sunčeve svetlosti (može se držati zbog ovoga i u kupatilu ili hodniku). Paprat proizvodi kiseonik, odlično prečišćava vazduh, uklanja formaldehid i druge unutrašnje zagađivače, kao što su benzen i ksilenske komponente benzina izduvnih gasova, koji mogu biti prisutni u kući ukoliko je garaža povezana sa prostorijama.

Dracena

Dracena (Draecena marginata) je dracena sa listovima oivičenim crvenom bojom. Ova biljka sa crvenim borduricama je jedna od najefikasnijih u uklanjanju zagađivača vazduha, uključujući i formaldehid (iz boja za krečenje, tapeta, dima iz kamina), kao i benzen (nalazi se u bojama i sintetičkim vlaknima).

Ujedno, ovo je biljka iz snova za početnike u hortikulturi. Ona sporo raste, ali može dostići visinu do 2,5 m. Najbolje je da je stavite u dnevnu sobu sa visokim plafonima koja je umereno osvetljena. Zemlju treba održavati vlažnom, ali ne suviše, jer je previše vode pravi „poljubac smrti“ za ovu sobnu biljku.

Dracena je otrovna za životinje. Ukoliko je gricnu, vaši ljubimci (psi, mačke) mogu povraćati ili preterano balaviti.

Dracena eliminiše formaldehid, ksilen ( iz gume, kože, lepka), toluen, trihloretilen.

Sanseverija (Indijansko pero)

Sanseverija (Sansevieria) ili „svekrvin jezik“ je biljka vrlo jednostavna za gajenje, naročito za početnike u baštovanstvu. Prija joj da raste u senci ili polusenci. Može da se čuva pored radijatora, takođe. Vrlo retko se zaliva, tek kad se skroz osuši zemlja. Važno je samo da joj se redovno briše lišće od prašine.

Ova biljka ispušta kiseonik noću, pa je možete držati i u spavaćoj sobi , bez bojazni da će vam smetati. Naprotiv, bolje ćete disati dok spavate.

Ona suzbija formaldehid, benzen i toluen.

Kućna palmica, širokolisna (Rhapis excelsa)

Ova širokolisna damska palmica je jedna od nekoliko retkih sobnih biljaka koja filtrira amonijak. Amonijak se najčešće nalazi u sredstvima za čišćenje domaćinstva. Ova vrsta palme može da podnosi prostoriju sa niskom količinom vlažnosti i ne traži preterano zalivanje. Lepo napreduje u slabo osvetljenim prostorijama pa joj je dobro i ako je držite u kupatilu.

Hrizantema

Cvetne hrizanteme u saksiji su na prvom mestu u prečišćavanju vazduha. Suzbijaju uobičajene otrove, uključujući i amonijak. Proveravajte redovno vlažnost zemlje i zalivajte kad god je potrebno. Držite je u dnevnoj sobi, na suncu, pa će njene anti-zagađivačke sposobnosti i dejstva doći do izražaja.

Eliminiše formaldehid, ksilen, benzen, amonijak, trihloretilen.

Vodite računa da pas ili mačka, vaši kućni ljubimci ne grickaju hrizantemu.

Zeleni ljiljan (Chlorophytum comosum)

Ova poznata vesela biljka se veoma lako uzgaja i razmnožava. Ne traži puno svetlosti, zimi se zaliva jedanput nedeljno, a leti dvaput nedeljno.

Suzbija ugljen-monoksid, ksilen, koji se nalazi u benzinu i antikorozivnim sredstvima, kao i formaldehid. Zato ona predstavlja odličan izbor ako želite da ukrasite ostavu ili garažu.

Pročišćava vazduh, napreduje na nižim temperaturama. Raste bogato i izgleda fenomenalno u visećoj korpici.

Potpuno je bezbedna za decu i životinje.

Sobni bršljan (Hedera helix)

Fantastični bršljan je biljka koju ćete veoma lako zasaditi i uzgajati. Otporna je, ne traži puno svetlosti niti preterano zalivanje. Ako hoćete da vam buja, možete je izlagati svetlosti 4 sata dnevno.

Ona je najbolja zato što smanjuje čestice fekalnih materija u vazduhu, pa je zato odlična za kupatila i WC.

Aglaonema

Aglaonema modestum je biljka kojoj nije potrebno dosta svetlosti, a voli vlagu. Bori se protiv benzena (iz deterdženata) i formaldehida iz kozmetičkih proizvoda, pa je savršena za kupatila. Ako je vazduh previše suv, vrhovi biljke požute, pa je morate, s vremena na vreme, orošavati. Traži obilato zalivanje, toplotu i vlagu, zimi treba da stoji na svetlosti, ali nikada na direktnom suncu. Sklonite je sa promaje.

Fikus bendžamin

Poznati „bendžamin“ treba da stoji na svetloj poziciji, na oko metar od prozora. Okrenite ga ka jugu, bez premeštanja, jer ne voli selidbu. Zalivajte ga dvaput nedeljno. Zimi ređe. Bitna mu je vlažnost vazduha u prostoriji. Lepo bi bilo da ga povremeno orošavate.

Bori se protiv formaldehida, ksilena, toluena.

Spatifilum

Spatifilum (Spathiphyllum) je jedna vrsta ljiljana i jedna od tri biljke koje su u vrhu po sposobnostima uklanjanja uobičajenih otrova iz domaćinstva, uključujući i amonijak. Spatifilum ne zahteva puno vlažnosti, dobro uspeva u većini uslova osvetljenja, ali premalo svetlosti može da spreči biljku da procveta.

Ima posebno jako dejstvo protiv zračenja u kući, posebno dobro neutrališe štetna zračenja računara i drugih kućnih elektronskih aparata.

Šeflera

Šeflera (Schefflera) je biljka zahvalna za gajenje. Ona ne voli direktno sunčevo svetlo, ali voli svetle prostorije. Ne voli promaju.

Ima svojstvo apsorbovanja štetnih materija iz kućnog vazduha.

Listovi filtriraju toksine, viruse, spore gljivica, ugljen-dioksid.

Orhideja

Orhideja (Phalaenopsis moth) jedan od najdivnijih cvetova na svetu. Ova nežna, prefinjena biljka je jedan od najboljih načina da pročistite vazduh u svom životnom prostoru. Phalaenopsis moth orhideje noću proizvode kiseonik, pa je odlično da ih držite u spavaćoj sobi.

Sponzorisano:

loading...
Loading...

Još zanimljivog sadržaja: