Malina vilamet – Sadnja, sadnice, uzgoj i saveti

Naša zemlja je jedan od najvećih uzgajivača i izvoznika malina u celom svetu; tokom prethodne decenije često je bila na prvom mestu ove liste, pored Čilea, Rusije, Sjedinjenih Američkih Država, Poljske i Nemačke. Područje oko Arilja u Šumadiji je prava prestonica malina i to ne samo u Srbiji, već vrlo verovatno i na celoj planeti. Smatra se da su maline uzgojene kod nas vrhunskog, nenadmašnog kvaliteta, zbog čega su izuzetno cenjene.

Osim što daje jedan od najizvozivijih proizvoda Srbije, uzgoj malina nosi sa sobom i druge prednosti za našu zemlju. Najveći deo prihoda od kultivacije malina vraća se brdovitim, planinskim krajevima gde se uzgaja ovo ukusno, nežno voće, zbog čega je kultivacija malina od presudnog značaja za ruralni razvoj naših krajeva.

Berba malina sezonski zapošljava oko dve stotine hiljada radnika i do sada se pokazala kao veoma stabilna i isplativa akcija; interesantno je pomenuti da proizvodnja malina kod nas nije zakazala usled različitih društveno političkih turbulentnih stanja koja su pogađale zemlju u toku prethodnih dekada.

Tokom težih perioda za našu zemlju, uzgoj i izvoz malina bili su dragocen izvor stranih valuta, privlačeći velike kompanije iz drugih sektora, koje su i same želele da se upuste u trgovinu malinama. Maline generalno imaju dobru cenu na međunarodnom tržištu, pogotovo ako je reč o svežem voću; smrznute maline se prodaju po duplo nižoj, ali i dalje značajnoj ceni. Cena malina na tržištu varira u zavisnosti od globalne tražnje za ovim voćem i prinosa drugih velikih svetskih proizvođača.

U Srbiji se maline uglavnom uzgajaju u porodičnim domaćinstvima, na manjim plantažama, što takođe doprinosti izuzetnom kvalitetu ploda. Najveći procenat prinosa malina se izvozi u smrznutom obliku, oko 95%. Izvoz svežeg ploda bi u značajnoj meri povećao prihode, ali brojni strukturalni faktori nikako ne idu u korist našim uzgajivačima, što se u najvećoj meri odnosi na logističke i transportne kapacitete i troškove. Svež plod mora stići do ciljne destinacije u roku od najviše par dana od kada je ubran, što je veliki izazov za nepristupačne brdovite regije gde se maline gaje.

UZGOJ MALINE VILAMET

Malina Vilamet spada u takozvane letnje rane sorte malina i svoje lepe, velike, tamno crvene plodove daje tokom juna. Popularna je u našim krajevima, iako nije tip autohton našem području, pa ni kontinentu; ova sorta maline je američkog porekla i najviše se gaji u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Vilamet je ukrštena sorta, nastala mešanjem sorti Njuberg i Lojd Džordž, u Oregonu.

Karakteristike

Malina Vilamet je ukrštena vrsta dve sorte maline, čime su dobijene izvrsne odlike jednog izdržljivog, otpornog, plodonosnog, te samim tim i isplativog voća. To je jednorodna sorta, koja zri rano, već tokom meseca juna i spada u rane letnje sorte; u nekim slučajevima se može desiti i da rađa plodove dva puta godišnje, mada to nije njena primarna odlika. Vilamet sorta se odlikuje obilnim prinosima, ukoliko se o plantaži vodi računa i same biljke se pravilno održavaju i neguju.

Biljka – Stabla maline Vilamet su sklona bujanju i srednje su visine, zbog čega često zahtevaju dodatno i redovno orezivanje. Same sadnice rastu i do tri metra u visinu, mogu biti trnovite ili bez trnja. Neophodno im je redovno zalivanje i dosta sunčanog prostora. Nabujali suvišni izdanci se moraju skraćivati, a oni koji su dali plodove se nakon berbe odstranjuju.

Plodovi – Ova sorta maline se odlikuje velikim, čvrstim plodovima tamnije crvene nijanse, mada se može desiti i da plodovi budu žute boje. Ukus maline Vilamet je jedinstveni spoj vrsta od kojih je ukrštena; ona je slatka, prijatne arome, krupnog ploda, te je pogodna za sve vidove upotrebe. Ova sorta može da se upotrebljava kao stono voće, a posebno je pogodna za preradu svake vrste. Vilamet je savršen izbor za proizvodnju različitih kuvanih i dalje prerađenih prehrambenih voćnih proizvoda.

loading...

SADNJA I SADNICE

Sorta Vilamet je otporna i izdržljiva vrsta maline, no za najbolje prinose je neophodno obezbediti joj adekvatne uslove za razvoj i rast, kao i kod uzgoja drugih biljaka i sorti voća. Vilamet sorta najbolje uspeva na zemljištu peskovito ilovačaste strukture, dobre propustljivosti i kiselosti nivoa pH između 5.5 do 7 jedinica.

Zemljište može da bude normalne suvoće ili vlažno. Neophodni uslovi podrazumevaju dobro, sunčano područje i adekvatnu nađubrenost, uz redovno zalivanje. Žbunasta, bujna struktura biljke zahteva vezivanje žicom, kao i redovno orezivanje, koje doprinosi boljim rezultatima u pogledu prinosa.

Period sadnje

Malina sorte Vilamet može da se sadi na jesen ili proleće, pri čemu konkretan period zavisi i od oblasti gde se nalaze plantaže. Uopšteno se savetuje jesenja sadnja, kao bolja i plodonosnija opcija, dok se prolećna sadnja savetuje samo u brdskim i planinskim predelima. Karakteristika biljaka iz grupe malina je dugo zadržavanje listova, zbog ranih prolećnih mrazeva u visinskim predelima se preporučuje prolećna sadnja. Rizici vezani za prolećnu sadnju najviše se odnose na kasno proleće, što treba izbegavati.

Naime, u tom slučaju se dešava da dođe do uvećavanja pupoljaka na korenu biljke, koji se tokom sadnje lako oštećuju. Još jedan rizik prolećne sadnje je manjak vlage u vazduhu, te topli vetar, koji utiču na lošiji odgovor samih sadnica maline.

Sadnice

Sadnice maline Vilamet se u zemljište postavljaju u najkraćem mogućem roku od kupovine. Važno je da nabavite sadnice koje su autentične sorte i u potpunosti izgledaju zdravo i sveže, a njihov korenski sistem je dobar i vitalan. Obavezno je prethodno čišćenje sadnice i uklanjanje osušenih ili polomljenih žilica korena.

Sadnice maline se skraćuju za četvrtinu visine i na dvadesetak centimetara iznad površine tla kada se posade. Postavljaju se ni previše plitko, ni previše duboko u zemljište, a tlo oko sadnica nije potrebno ni preporučljivo gaziti. Ako je tlo suviše vlažno, to može da ometa podzemne izdanke da izbiju na površinu, tako da to treba izbegavati i nikako ne nabijati zemljište oko stabla.

Sadnice Vilamet maline se u zemljište postavljaju tokom oblačnih dana, na dubinu identičnu onoj iz malinjaka u kom su gajene, a u redu je postaviti ih i na neznatno veću dubinu, razlike od par centimetara. Kada se posade, sadnice zahtevaju obilato zalivanje i đubrenje, ako već nije izvršeno. Koristi se stajsko đubrivo.

Metodi i sistemi

Maline se uzgajaju i sade u različite tipove sistema, što je uslovljeno određenim podučjem na kom se podiže malinjak i drugim uslovima, koji se odnose na način obrade i nege, kao i sorte malina. Postoji nekoliko uobičajenih sistema za gajenje malina i oni uključuju sistem žbuna pravougaonog rastojanja, sistem pantljike i formu žive ograde. Koriste se i nasloni za maline, špaliri, vertikalni nasloni.

NEGA I SAVETI

Sorta Vilamet najbolje uspeva i daje najveći prinos na dobro osunčanom prostoru i neohodno joj je redovno navodnjavanje, kao i adekvatno đubrenje stajskim đubrivom. Od ključnog značaja za najbolji prinos jeste redovno i pravilno orezivanje; ono je važno da bi se izbegli eventualna pojava i širenje zaraznih biljnih oboljenja i obezbedio kvalitetan i obilan prinos. Zbog toga se Vilamet orezuje odmah posle izvršene berbe, a one grančice sa kojih je pokupljen plod obavezno se odsecaju.

Isto treba učiniti i sa oštećenim, osušenim i slomljenim grančicama, kao i mladicama, ukoliko su tanke, slabe ili su se polomile. Po dvanaest stabljika na razdaljini od jedan metar u redu je najoptimalnije rešenje za idealan prinos i kvalitet.

Orezivanje – Da bi se dodatno zaštitile i kako bi pravilno rasle maline se uvezuju žicom, a stabla treba održavati na visini ljudskog ramena, što olakšava ručno branje, koje je najbolji metod za prikupljanje finih plodova Vilameta. Gotovo 30% novoizniklog stabla treba skratiti; to neće oštetiti maline, već će obezbediti da budući plodovi i dalje budu kvalitetni i krupni. U suprotnom, stablo će roditi sitnije plodove. Maline koje izniknu van redova se uklanjaju na više načina, košenjem, herbicidima i poljoprivrednim mašinama.

Zaštita od bolesti – Malina Vilamet je generalno izdržljiva sorta, ali jeste podložna određenim oboljenjima ili štetočinama, koji je mogu napasti i oštetiti. Prevencija ovih problema vrši se pravovremenim prskanjem, u periodu pre vegetiranja, cvetanja, a posle berbe. Maline mogu da obole od bolesti didimela i antraknoza, što se najčešće dešava ukoliko su gajene na položaju koji im iz određenog razloga smeta i ne prija.

Berba – Maline uglavnom zru u periodu od oko mesec dana nakon cvetanja. Vilamet sazreva u junu, rađajući lepe, krupne, čvrste i sočne tamno crvene plodove. Kada su plodovi potpuno zreli, jednostavno ih je sakupljati, u smislu da se lako odvajaju od peteljki i ne oštećuju prilikom branja. Kada su plodovi sazreli, berba se odvija na nekoliko dana, pošto dozrevaju nove količine plodova. Najveći deo malina se zamrzava, čuva u hladnjačama i na taj način dalje transportuje, te obrađuje. Manji deo svežeg ploda se odmah transportuje potrošačima.

PRERADA I UPOTREBA

Sorta Vilamet je karakteristična po finim, ukusnim plodovima, koji su izuzetno pogodni za dalju preradu. Pored jagoda, malina predstavlja jedno od najvažnijih vrsta voća namenjenog širokoj upotrebi. Vilamet, zbog svog finog ukusa, arome i velikih plodova, odlično je desertno voće, sa plodovima koji su pogodni za upotrebu i svežem obliku i zamrznuto.

Polje upotrebe plodova maline je zaista obimno; pored osnovnog svežeg ili smrznutog proizvoda, koriste se u industriji voćnih poslastica, za izradu džemova, marmeladi, slatka, likera, kompota, sokova i sirupa, te kao sastojak za sladolede, voćne jogurte, pa i sušeni ili u prahu. Tehnologija prerađivanja plodova maline se odvija u nekoliko tačno određenih faza, koje uključuju pothlađivanje, zamrzavanje i prebiranje.

Pothlađivanje i zamrzavanje – U toku prve faze, sveži plodovi se ostepeno hlade do nultog ®C, u specijalnim komorama visoke vlažnosti vazduha, što obustavlja propadanje ploda i obezbeđuje kasniji kraći period zamrzavanja. Zamrzavanje se izvodi izlaganjem pothlađenog ploda niskim temperaturama, uz pomoć klasičnih komora i protočnih tunela, u hladnjačama. Nakon dubokog zamrzavanja maline se čuvaju u komorama na  -18®C, što obezbeđuje da plod ostane celovit i rastresit.

Prebiranje – Zamrznute maline podležu postupku prebiranja ručnim putem ili mašinski, pri čemu se odstranjuju plodovi koji ne ispunjavaju uslove za dalju preradu. Ovim postupkom se dobija nekoliko različitih kategorija proizvoda, namenjenih za razne vrste dalje prerade i izrade drugih proizvoda. Dobijeni proizvodi se dalje pakuju po regulisanim propisima i transportuju na dalju obradu u različite voćne prerađevine.

Kategorije proizvoda maline su rolend, bruh, griz i blok. Rolend je proizvod koji se sastoji od minimum osamdeset delova celovitih, odvojenih i zasebno smrznutih plodova, čija je kompozicija čista i nema nikakvih primesa, buđavog ploda ili onih sa osušenim semenima. Bruh podrazumeva proizvod komponovan od pedeset do osamdeset posto celovitih, zasebnih plodova, uz iste karakteristike kao i roland. Griz je smrznuti proizvod koji nastaje kada se celi plodovi samelju i nema nikakvih primesa (ovaj proizvod je najzastupljeniji u proizvodnju voćnih jogurta). Blok sadrži cele i izlomljene plodove, nije nužno rastresit i postoji tolerancija na 5% buđavih plodova.

Sponzorisano:

loading...
Loading...

Još zanimljivog sadržaja: