Meteoropata i meteoropatija – simptomi, uzrok i lečenje

Pojam meteoropatije i tegoba vezanih za vremenske uslove sve se češće pominju u javnosti i čini se da je sve više onih koji ‘boluju’ od ovog stanja.

Međutim, još uvek vlada veliki broj predrasuda vezan za ovaj pojam, te se često smatra da meteoropatija nije neko stvarno oboljenje, pa čak ni neko specifično telesno stanje; većinom se i dalje smatra da je reč o jednom proizvodu modernog društva, pre obmani, nego realnoj situaciji, koja služi da se opravdaju neke druge nemogućnosti ili objasne druge poteškoće vezane za fizičko i mentalno zdravlje.

Uglavnom se radi o blažim smetnjama, mada zaista postoje osobe koje pokazuju simptome koji u većoj meri narušavaju kvalitet njihovog života i normalno svakodnevno funkcionisanje, a vezani su za meteorološke uslove.

ŠTA JE METEOROPATIJA?

Meteoropatiju bismo najjednostavnije mogli da opišemo kao stanje nepovoljnog uticaja biometeoroloških usklova na pojedinca. Biometeorologija je grana ekologije koja se bavi oblašću delovanja različitih aspekata spoljašnjeg fizičkog okruženja na žive organizme. Ti aspekti ili faktori obuhvataju temperaturu, vlažnost vazduha, vazdušni pritisak, brzinu i jačinu protoka vazduha, jonizaciju vazduha i tako dalje. Ona u obzir ne uzima samo prirodne spoljnje uslove, nego i atmosferske uslove koje možemo da nađemo u zatvorenim, veštačkim prostorima, zgradama i zaklonima različitih tipova, te zapečaćenim ekološkim sistemima, poput satelita ili podmornica.

Meteoroptizam je pojam u oblasti biometeorologije koji se odnosi na odgovor živog organizma na uticaj pomenutih fizičkih uslova; on se ispoljava na različite načine, koje bismo svrstali u simptome ili posledice meteoropatije, a koji mogu uključivati nagle pojave bolesti poput angine, smanjenu koncentraciju i sve socijalne posledice koje su sa njom povezane, poput povećanog broja saobraćajnih udesa, zatim insomniju, razne vrste bolova, pa čak i iznenadnu smrt.

Meteoropata i meteoropatija - simptomi, uzrok i lečenje

Meteoropatologija je pojam koji objašnjava patologiju stanja izazvanih atmosferskim uslovima, dok je meteoropatija, pojam koji se najviše koristi u običnom govoru, termin za označavanje bilo kog od ‘poremećaja’ koji nastaje kao posledica klimatskih uslova.

Uzroci meteoropatije

Naziv ‘meteoropatija’, koji se odnosi na stanje izazvano klimatskim uslovima, te termin ‘meteoropata’, koji se odnosi na osobu koja pati od ovog stanja, potiču od složenice dve grče reči; meteora, koja se odnosi na stvari koje su visoko ili na nebeske fenomene i pathos, reč koja znači bolest, patnju ili bol. Pojam se odnosi na bilo koju patološku dimenziju koja se u nekoj meri može povezati sa vremenskim uslovima. Koncept se odnosi na kompleks različitih atmosferskih prilika zdrženih u celinu; temperaturu, vlagu u vazduhu, barometarski pritisak i količinu svetlosti na prvom mestu.

Svi ti uslovi mogu u većoj ili manjoj meri da utiču na čoveka, a efekti su potpuno individualni. Osobe koje osećaju izraženije delovanje takvih uslova se nazivaju meteoropatama. Stanje može da varira u velikoj meri. Tako ima ljudi koji se tokom određenih kilimatskih uslova osećaju veoma umorno i pospano, ali pate od nesanice ili ne mogu da se kvalitetno odmore, čak i ako spavaju, drugi postaju veoma nervozni kada duva jak vetar ili depresivni kada pada kiša.

Iako su ovo neke od najtipičnijih slika vezanih za meteoropatiju, pa ih često i ne povezujemo sa takvim stanjem, nego sa drugim faktorima i razni drugi, naizgled ‘bezopasni’ uslovi mogu da pokrenu meteoropatsku rekaciju.

loading...

Na primer, tmurne, kišne dane skoro automatski povezujemo sa depresivnim raspoloženjem, ali ima ljudi koji se baš tada osećaju čilo i odmorno, a puno sunca ili toplote ih čini tromim i melanholičnim, naprotiv. Sve to može da se objasni i merenjem komponenti klime koje ne vidimo golim okom, kao što su, recimo, pritisak ili vlaga.

Da li je meteoropatija mit modernog doba?

Pojam meteoropatije deluje kao da je postao izvestan ‘trend’ u poslednjim decenijama, pa se čini kako je skoro svaka druga osoba meteoropata. Ima li u tome istine? Da li je meteoropatija izgovor ili realno stanje i zašto je pojam toliko prisutan u naše vreme? Na ova pitanja se može sasvim razložno odgovoriti.

Pre svega, meteoropatija uopšte nije nova pojava, no u poslednje vreme se koristi pod tim nazivom i pridaje joj se dosta velik značaj. Još u Starom veku se znalo za negativan uticaj koji određeni klimatski uslovi mogu imati na čovekovo zdravlje.

Još oko 400. godine pre naše ere, Hipokrat je objasnio pojam meteoropatije, govoreći o neophodnosti razumevanja vremenskih uslova za svakoga ko želi da se uopšte bavi medicinom. Hipokrat u svojim zapisima kaže da svako ko želi da se bavi ovom naukom na pravi način, mora u obzir da uzme godišnje doba i uticaje koje ona nose sa sobom i koji variraju u zavisnosti od lokaliteta.

Dakle, geografska lokacija, skup vremenskih uslova, koji se menja sa dolaskom određenog godišnjeg doba, te manje, češće lokalne razlike u atmosferskim uslovima imaće izvesnog uticaja na to kako se čovek ponaša i kako se oseća.

Meteoropatija, sa druge strane, jeste bolest modernog čoveka, a i za to postoji sasvim logično objašnjenje. Mada klimatski uslovi u bilo kom razdoblju ljudske istorije, u bilo kojoj sredini ili prirodnom okruženju nužno utiču na čovekovo telo, meteoropatija je u velikoj meri ‘pojačana’ modernim načinom života.

Naime, čovek danas mnogo vremena provodi u zatvorenim prostorima i prostorijama gde je atmosfera veštački regulisana, klimatizovana i tako dalje; sve to smanjuje našu prirodnu sposobnost da se normalno nosimo sa vremenskim uslovima i promenama generalno.

Da stvar bude gora, u moderno doba raste i stopa raznih neuroza i drugih psiholoških stanja; konstantan stres, anksioznost, iritabilnost i depresija pojačavaju odgovor koji će ljudsko telo imati na biometeorološke uslove. Osobe sa psihičkim tegobama su još podložnije ovim uticajima. Isto tako, ljudi koji imaju hronična oboljenja, koji su slabog zdravlja ili su preosetljivi takođe će vrlo verovatno iskusiti snažnije efekte meteoropatije.

SIMPTOMI METEOROPATIJE

Meteoropatija se manifestuje nizom fizičkih i psihičkih smetnji koje se kod svakog pojedinca ispoljavaju u većoj ili manjoj meri i mogu da se odraze na njegov kvalitet života.

Zapravo, klimatski uslovi utiču na sve ljude, no oni kod kojih su takvi uticaju snažno izraženi smatraju se meteoropatama. Mnogi znaci meteoropatije podsećaju na simptome drugih stanja ili oboljenja. Ovo su najčešći simptomi meteoropatije.

  • Osećaj stalnog zamora i nemogućnost da se osoba kvalitetno odmori, nesanica i loš kvalitet sna;
  • Prisustvo letargije, bezvoljnosti i depresivno razmišljanje;
  • Emocionalna preosetljivost, nervoza, anksioznost, apatija;
  • Teškoće u koncentraciji i održavanju fokusa, teškoće da se izvrše uobičajeni misaoni zadaci;
  • Glavobolje, migrene, osećaj pritiska u glavi;
  • Vrtoglavica, nestabilnost, osećaj kao da hodamo po oblacima;
  • Reumatski bolovi, bolovi u mišićima i zglobovima, bolovi na mestu starih povreda;

Kod hroničnih bolesnika mogu da se jave pojačani simptomi oboljenja od kojih boluju, udruženi ili ne sa prethodnim simptomima.

  • Snažan osećaj depresije i pojačani simptomi drugih mentalnih poremećaja ili stanja;
  • Povišen krvni pritisak, nepravilan srčani ritam, nelagodnost u predelu grudi;
  • Pojačani simptomi astme, bronhitisa i drugih respiratornih tegoba;
  • Pojačani simptomi gastritisa, čira na želucu i drugih abdominalnih tegoba;

LEČENJE METEOROPATIJE

Kako meteoropatija nije bolest u uobičajenoj kategoriji na koju mislimo kada govorimo o oboljenjima, već je uglavnom definišemo kao stanje, ne postoji nikakav konkretan lek koji je otklanja. Osobe koje pate od izraženih simptoma meteoropatije uglavnom po sopstvenom iskustvu znaju šta da očekuju kada se steknu određeni vremenski uslovi; znaju šta im najviše prija i kako da uspešno prebrode takav period.

Meteoropatija ne mora značajno da utiče na vaš život, ako naučite kako da se nosite sa njenim simptomima. Meteorpoatiju ne možete da sprečite, ali njene simptome možete da predupredite i ublažite. Evo koji su najbolji načini za to.

Čajevi – Čajevi imaju mnoga blagotvorna dejstva na ljudski organizam. Ako patite od razdražljivosti i nervoze, te sličnih simptoma koji se pojačavaju sa promenom vremenskih uslova, obavezno imajte pri ruci neki blagi umirujući čaj. Kamilica, lipa, glog i valerijana mogu da budu dobar izbor. Ovi prirodni čajevi umiruju nerve, opuštaju telo i um i sprečavaju pojačavanje napetosti i iritabilnosti povezane sa atmosferskim prilikama.

Sveže namirnice – Ako ste skloni letargiji, apatiji i depresiji, te osećaju tromosti i zamora kada se menjaju vremenski uslovi, konzumirajte više svežeg voća i povrća. Nemojte da unosite tešku i masnu hranu, koja će više opteretiti telo i učiniti da se osećate još mrzovoljnije i umornije. Sveže namirnice će podstaći metabolizam i ispuštanje toksina iz tela, zbog čega ćete se osećati vitalnije i svežije.

Balansirana ishrana – Uravnotežena ishrana je generalno najbolji zdravstveni savet, čak i ako ne patite od meteoropatije. Celovite žitarice, proporcionalan odnos zdravih proteina, masti i vitamina će pomoći vašem telu da se mnogo bolje nosi sa pafom koncentracije i bezvoljnošću koje dolaze kao pratilac meteoropatije.

Fizička aktivnost – Umerena fizička aktivnost može da predupredi ili ublaži simptome meteoropatije. Čak i ako se osećate zaista nemotivisano u stanju u kom se nalazite, pokušajte da se naterate da uradite barem par vežbi, da se prošetate ili nešto slično. Nesumnjivo ćete se osećati bar za nijansu bolje i bistrijeg uma.

Hronični bolesnici – Osobe koje pate od hroničnih oboljenja treba da budu posebno pažljive ako su sklone meteoropatiji. Promene klimatskih prilika veoma negativno utiču u takvim situacijama. Kardiovaskularne tegobe će u tom slučaju zahtevati dodatnu negu, poput unošenja veće količine tečnosti, blage fizičke aktivnosti i balansirane ishrane. Osobe koje pate od astme i alergija takođe treba da vode računa u smislu ishrane i mirovanja. Reumatski bolesnici su na posebnom udaru; atmosferske prilike pojačavaju senzacije bolnih mesta, te je važno da se primenjuju umirujući oblozi i kupke, te konzumira hrana bogata omega 3 masnim kiselinama i kalcijumom, koji čuvaju i hrane kosti i zglobove.

Prevencija meteoropatskih reakcija

Protiv meteoropatije se može boriti i preventivno, tako što ćemo pratiti biometeorološke uslove u regiji u kojoj živimo ili se nalazimo, te ćemo otprilike biti spremni na izvesne klimatske promene koje izazivaju nepoželjna stanja. Biometeorološke prilike možemo da pratima na javnim servisima informisanja o vremenskim uslovima, a neretko ćemo i tamo naći okvirne savete za to kako da se ophodimo u skladu sa najavljenim prilikama.

U svakom slučaju, bilo bi dobro da svoj životni stil dovedemo u neku relativnu ravnotežu, kako bi naše telo imalo dobru osnovu da se lakše izbori i sa nepoželjnim atmosferskim uslovima. To važi za sve ljude, ne samo za meteoropate; adekvatan životni stil, koji prija našem organizmu će u velikoj meri olakšati odgovor našeg tela na bilo kakve spoljašnje uslove.

To znači da naša ishrana treba da bude balansirana i da nam obezbeđuje sve neophodne hranljive materije, bez kojih ni čovekovo fizičko telo ni mozak ne mogu da funkcionišu pravilno, da budemo umereno fizički aktivni, što znači da se ne izlažemo prevelikim naporima, ali da se dovoljno krećemo, te da izbegavamo stresne situacije i nerviranje.

Napomena: Mnogima izbegavanje stresnih situacija zvuči smešno i banalno, te se pitaju kako uopšte i mogu da izbegnu stres u modernom svetu. To ne znači da treba nužno da izbegavamo kontakt sa stresom, već da naučimo tehnike kojima ćemo stres iz okruženja izolovati na način na koji on neće značajno uticati na naše psihofizičko zdravlje i blagostanje.

Sponzorisano:

loading...
Loading...

Još zanimljivog sadržaja: