Alergijski kašalj kod dece i odraslih – simptomi, uzrok i lečenje

Kašalj predstavlja refleksnu radnju koja se odvija pri prisustvu nadražaja grla, govornog aparata, pluća ili sluznice nosa. Svrha pojave kakva je kašalj, definiše se kroz odbrambenu funkciju organizma.

Konkretnije, ispoljavanjem ovakve radnje, organizam se zapravo oslobađa ili brani od različitih oblika materija koje prepoznaje kao strana tela (to mogu biti bilo koji oblici stranih čestica, bilo koji oblici alergena ili tragovi štetnih izlučevina koje se formiraju u vidu sekreta u području grla ili pluća).

Onda kada kašalj nastane kao refleksna reakcija organizma na prisustvo alergena, kažemo da je reč o alergijskom kašlju.

Uzroci nastanka alergijskog kašlja

Alergeni, koji su zapravo okidači za pojavu alergijskog kašlja, nalaze se bukvalno svuda oko vas, bez obzira da li ste u zatvorenom ili u otvorenom prostoru i bez obzira o kom godišnjem dobu ili periodu dana da je reč. Dakle, alergeni vrebaju sa svih strana i na njihovo postojanje bukvalno ne možete da utičete. Medjutim, ono što možete, jeste da ih prepoznate i da ih izbegavate.

U tome, mi ćemo vam pomoći tako što ćemo vam otkriti koji su to alergeni koji mogu izazvati alergijski kašalj.

Alergijski kašalj kod dece i odraslih - simptomi, uzrok i lečenje

Ovo su alergeni koji mogu izazvati alergijski kašalj:

– Različiti oblici čestica koje lebde u vazduhu i predstavljaju posledice zagađenja vazduha (produkti sagorevanja čvrstih i tečnih goriva recimo),
– Isparenja različitih hemikalija, uključujući i kozmetičke proizvode ili proizvode koji su namenjeni za higijenu prostora,
– Dim cigareta,
– Polen,
– Grinje,
– Kućna prašina,
– Perut ili dlake različitih životinja kao što su psi, mačke ili papagaji recimo,
– Čestice plesni koje se formiraju u zatvorenom prostoru izloženom delovanju visokokoncentrovanom prisustvu vlage.

Kao što možete da zaključite iz priloženih informacija, svi od navedenih alergena, nalaze se u vazduhu, što znači da u organizam dospevaju putem udisanja, odnosno kroz respiratorni sistem organa.

Međutim, alergeni koji se nalaze u vazduhu i koje je potrebno da udahnete kako bi dospeli u vaš organizam, nisu jedini koji predstavljaju moguće uzročnike nastanka alergijskog kašlja.

loading...

Naime, postoje i različiti drugi oblici alergena, koji takođe izazivaju alergijski kašalj, a koji se unose recimo kroz digestivni trakt. Konkretno, primeri takvih alergena su različiti oblici elemenata koji predstavljaju sastojke određenih vrsta hrane. To mogu biti različiti aditivi ili konzervansi koji se dodaju industrijski prerađenim ili proizvedenim namirnicama u cilju produžavanja njihove trajnosti ili u cilju poboljšanja arome, ali i elementi koji su uključeni u prirodan sastav potpuno prirodnih, tačnije industrijski neprerađenih namirnica, kao što je recimo laktoza u mleku i mlečnim proizvodima.

Simptomi alergijskog kašlja

Ono što je karakteristično za simptome alergijskog kašlja, jeste da se oni manifestuju neposredno nakon dolaska u kontakt sa alergenima, traju dok traje izloženost prisustvu alergena i prestaju po prekidu direktne veze između alergena i organizma, odnosno po prekidu kontakta organizma sa alergenima.

Samim tim, na osnovu prepoznavanja i analiziranja detalja koji su svojstveni za okolnosti pri kojima nastaje alergijski kašalj, lako možete zaključiti koji vas to tačno alergen iritira, odnosno dovodi do ispoljavanja alergijskog kašlja u vašem slučaju.

Konkretno, ukoliko recimo počnete da kašljete neposredno nakon što ste se divili očaravajućem mirisu nekog cveta, sasvim je izvesno da u vašem slučaju pojavu alergijskog kašlja izaziva polen ili ukoliko počnete da kašljete u prostoriji ispunjenoj velikom količinom duvanskog dima, sasvim je izvesno da u vašem slučaju pojavu alergijskog kašlja izaziva duvanski dim.

Kada naučite da prepoznate koji tačno alergen predstavlja izvor vašeg problema, odnosno pojave alergijskog kašlja u vašem slučaju, naučićete i kako da se od pojave alergijskog kašlja zaštitite.

Kod pojedinih osoba, sklonost ka nastanku alergijskog kašlja je više izražena nego kod drugih ljudi. Tako recimo, postoje osobe kod kojih do pojave alergijskog kašlja ne dolazi samo u slučaju izloženosti jednoj određenoj vrsti alergena, već i u slučaju izloženosti različitim vrstama alergena. To znači da osoba koja je alergična na primer na polen, može biti alergična i na kućnu prašinu ili na laktozu. Ovo pravilo nije univerzalno i kod svake osobe pojedinačno reakcija na prisustvo različitih vrsta alergena je takođe pojedinačna.

Bez obzira na to koji tačno alergen predstavlja uzrok pojave alergijskog kašlja, simptomi kroz koje se manifestuje alergijski kašalj su:

– Ispoljavanje ponavljajućeg kašlja koji je češće suv i praćen tupim zvukom, a nešto ređe praćen izbacivanjem, tačnije iskašljavanjem sekreta,
– Prisustvo iritacije u regiji grla koje se najčešće ispoljava kroz pojavu svraba u grlu,
– Prisustvo iritacije nosne sluznice koje se najčešće ispoljava kroz svrab nosne sluznice, kroz curenje nosa ili kroz zapušenost nosa
– Prisustvo kijavice,
– Prisustvo iritacije u regiji sinusa,
– Prisustvo iritacije očiju koje se ispoljava kroz pojavu svraba očiju, kroz pojavu suza i kroz crvenilo očiju,
– Gušenje.

Navedeni simptomi, mogu se manifestovati pojedinačno ili udruženo u zavisnosti od stepena iritacije koju izloženost određenoj vrsti alergena izaziva.

Ono što je jako važno naglasiti, a tiče se upravo simptoma kroz koje se prisustvo alergijskog kašlja manifestuje, jeste da se simptomi mogu prvi put javiti u bilo kom periodu života, odnosno onda kada prvi put dođe do nastupanja alergije, koja se potom ispoljava kroz pojavu alergijskog kašlja.

Konkretnije, to znači da se osoba ne mora roditi i najčešće se ne rađa sa izraženom osetljivošću na određenu vrstu alergena, već se ta osetljivost može razviti spontano u bilo kom periodu života i to najčešće onda kada je koncentracija alergena u određenom prostoru velika ili kada je imunološki sistem osobe oslabljen.

Alergijski kašalj kod dece

Ono što je prevashodno važno istaći u vezi alergijskog kašlja koji se javlja kod dece, jeste da se njegovi simptomi veoma retko manifestuju u najranijem detinjstvu, tačnije pre druge godine života. Kod dece, alergijski kašalj se najčešće prvi put javlja u školskom uzrastu i može u podjednakoj meri biti uzrokovan izloženošću alergenima u vazduhu, kao i izloženošći alergenima u hrani.

Ono što je karakteristično za alergijski kašalj kod dece, jeste da njegova manifestacija u određenoj meri može da naruši produktivnost deteta u školi, jer umanjuje koncentraciju deteta i samim tim ometa sposobnost usvajanja novih informacija.

Jako je važno lečiti alergijski kašalj kod dece, jer ukoliko se ne leči ova pojava može prerasti u ozbiljnije oblike zdravstvenih komplikacija kao što je astma recimo.

Može se desiti da se sklonost organizma deteta ka ispoljavanju alergijskog kašlja izgubi spontano u periodu puberteta.

Alergijski kašalj kod odraslih

Alergijski kašalj kod odraslih, nešto češće se manifestuje kod osoba kod kojih je već razvijen neki od oblika alergijske reakcije organizma, kao što je recimo alergijska reakcija kože.

Takođe, alergijski kašalj kod odraslih, može se javiti i ukoliko je osobi oslabljen imunitet ili ukoliko je izloženost izvorima alergena neuobičajeno intezivna. Kao i kod dece, ukoliko se ne shvati ozbiljno i ukoliko se ne leči na vreme, alergijski kašalj može prerasti u ozbiljniji zdravstveni problem kao što je astma.

Ono što se i kod odraslih osoba, baš kao i kod dece kod koje se manifestuje alergijski kašalj, može dogoditi, jeste da se manifestacija alergijskog kašlja spontano tokom života izgubi. To se dešava najčešće onda kada imunološki sistem ojača i kada organizam razvije otpornost na izloženost alergenima, odnosno na njihov uticaj. Međutim, može se desiti i da se čak nekoliko godina nakon razvoja otpornosti organizma na izloženost alergenima ta otpornost ponovo smanji i da se alergijski kašalj ponovo manifestuje.

Alergijski kašalj – lečenje

Lečenje alergijskog kašlja, započinje sa merama prevencije. To znači, da izbegavanje pristupa alergenima, u velikoj meri doprinosi procesu lečenja alergijskog kašlja. Naime, kada osoba nije izložena izvorima alergena, automatski se sprečava mogućnost reagovanja na alergene, odnosno mogućnost ispoljavanja alergijskog kašlja.

Ukoliko već dođe do pojave simptoma kroz koje se manifestuje alergijski kašalj, ono što je prevashodno važno uraditi, jeste prekinuti direktan kontakt sa alergenima, odnosno zaštititi se od njihovog uticaja. Konkretno, ukoliko alergijski kašalj nastaje usled izloženosti duvanskom dimu, potrebno je napustiti zadimljenu prostoriju ili ukoliko alergijski kašalj nastaje usled izloženosti delovanju laktoze, potrebno je iz ishrane izbaciti mleko i mlečne proizvode.

Ono što će vam takođe pomoći u procesu lečenja alergijskog kašlja, jeste pročišćavanje respiratornih kanala i to procesom “ispiranja” alergena sa površine nosne sluznice i grla. “Ispiranje” alergena, možete obaviti upotrebom fizioloških rastvora za nos ili udisanjem umereno tople (nikako vrele) vodene pare.

Konkretnije, fiziološki rastvor za nos, prodaje se u apotekama u formi spreja. Taj sprej, dovoljno je nakon izloženosti alergenima prsnuti u nos (prskanje možete ponoviti više puta u toku dana) i on će svoje delovanje ispoljiti tako što će vas “naterati” da kijate. Kijanjem, izbacićete alergene iz područja nosne sluznice i time ćete smanjiti simptome alergijskog kašlja. Udisanjem umereno tople vodene pare, doprinećete širenju disajnih puteva i neutralisaćete prisustvo alergena koji izazivaju alergijski kašalj. Kao posebno delotvorno, pokazaće se ukoliko budete udisali vodenu paru koja nastaje u procesu isparenja slanog rastvora.

Slani rastvor, možete da napravite i sami i to tako što ćete u 200 mililitara ključale vode, staviti pola kafene kašičice morske soli (ukoliko vam morska so nije pri ruci, možete upotrebiti i nešto manju količinu kuhinjske soli). Taj sadržaj promešajte, a zatim posudu u kojoj je tako pripremljen rastvor stavite direktno ispod nozdrva, odnosno ispred usta i udišite. Ubrzo će simptomi alergijskog kašlja postati blaži i potom će se u potpunosti izgubiti.

Kada je u pitanju primena lekova u cilju lečenja alergijskog kašlja, preporučuje se upotreba antihistaminika. Vrsta i doza antihistaminika, određuje se na osnovu saveta lekara ili farmaceuta i zavisi od starosti pacijenta.

Metode lečenja koje smo predložili, mogu se primenjivati i kod dece i kod odraslih osoba. Naravno pre svega toga, trebalo bi da se konsultujete sa svojim lekarom.

Ono što takođe možete da uradite u cilju sprečavanja ispoljavanja alergijskog kašlja, jeste da se vakcinišete. Naime, postoje vakcine, čija je namena da zaštite organizam od osetljivosti na bilo koji oblik alergena i od ispoljavanja alergijskih reakcija. Ovakve vakcine, najčešće su sezonskog karaktera, što znači da se primaju jednom godišnje, nakon čega efekat zaštite organizma od osetljivosti na alergene traje oko godinu dana. Postoje i vakcine protiv alergija koje se mogu primati ređe ili učestalije.

Sponzorisano:

loading...
Loading...

Još zanimljivog sadržaja: