Skijaskopija, odredjivanje dijoptrije – postupak i cena

Ako se ono što gledamo i ono što vidimo razlikuje, tada je slika mutna i nejasna. Uglavnom, ovde nije reč o bolesti, već o greškama u prelamanju svetlosti u našem oku.

Ukoliko imate problema sa vidom i ne možete jasno da vidite udaljene predmete kao što su ekran TV-a, bioskopsko platno, školska tabla u učionici ili objekte ispred vašeg automobila u vožnji, u pitanju je kratkovidost.

Kratkovidost predstavlja refraktivnu manu kod koje ljudi koji imaju tu vrstu mane vide sasvim jasno do neke određene daljine, otprilike do neka 2-3 m, naravno u zavisnosti od veličine dioptrije.

Dalekovidi ljudi ne vide jasnu sliku na blizinu. Za ove ljude je vrlo važno da na vreme otkriju svoj problem, kako bi se započelo sa korekcijama (naročito od dece).

Po kliničkom toku, kratkovidost može biti dobroćudna i zloćudna. Dobroćudna kratkovidost se još naziva i školska i javlja se kod dece u uzrastu od 6 do 15 godina, a zloćudna kao ređa pojava, nastaje kao degenerativna promena na mrežnjači, beonjači ili vidnom nervu.

Kratkovidost je mana koja se koriguje tzv. minus staklima jer je kod nje prelomna moć oka jača, tako da se sve slike koje se prelamaju u tački gde se sve vidi jasno, zapravo prelamaju ispred tačke jasnog vida u oku ili makule. Slika u jasnoj tački vida se dobije uz pomoć minus stakla (konkavno sočivo) i tako se rešava kratkovidost.

Plus dioptrije su rezervisane za dalekovide osobe, a plus i minus cilindrična stakla se pod određenim uglom stavljaju kod mane koja se naziva astigmatizam.

Osim kratkovidosti i dalekovidosti, vrlo česta refraktivna mana je astigmatizam. Osobe sa ovom manom, koja je često nasledna i obično se javlja još u dečijem uzrastu, imaju problem sa zamagljenjem i nejasnom slikom posmatranog predmeta, deformisanom slikom ili deformacijom slova prilikom čitanja teksta.

Šta je refrakcija oka?

Ljudsko oko je veoma složen optički sistem. Ono je sastavljeno od sledećih delova: rožnjače, očne vodice, sočiva i staklastog tela (mesta gde se prelama svetlost) i mrežnjače, tj. dela oka koji prima sliku.

loading...

Prednje-zadnji dijametar ili veličina oka iznosi 24 mm. Svetlosni zraci koji stižu u oko sa udaljenosti, i koji su paralelni, nakon prelamanja kroz sočivo i rožnjaču (60 dioptrija-prelomna moć), naprave jasan i dovoljno oštar lik, tj. sliku predmeta u tački jasnog vida, tj. makuli. Takva je situacija kod zdravog oka, gde nema nikakve akomodacije.

Dakle, opisan odnos koji postoji u zdravom oku normalne građe zove se refrakcija oka.

Ukoliko postoje refraktivne mane, onda se one pokazuju u tri najčešća vida: dalekovidost, kratkovidost i astigmatizam.

Miopija (kratkovidost)

Medicinskim vokabularom definisana kratkovidost bi izgledala ovako: osoba koja ima dužu očnu jabučicu nego što je to normalno ili ima veću zakrivljenost rožnjače, stvara sliku predmeta koji posmatra, ispred makule. Data slika je zamućena. Ovde se radi o udaljenim predmetima.

Hipermetropija (dalekovidost)

Dalekovide osobe imaju kraću očnu jabučicu ili ravniju rožnjaču. Osobe sa ovim manama predmet koji je blizu vide iza mrežnjače i onda je predmet posmatran iz blizine mutan.

Astigmatizam

Astigmatizam podrazumeva nejednako zakrivljenu rožnjaču u različitim pravcima, pa se svetlosni zraci prelamaju u raznim tačkama iza i ispred mrežnjače. Te osobe vide zamućenu sliku i blizu i daleko.

Skijaskopija (retinoskopija)

Pregled kod oftamologa ili optometrijski pregled može da podrazumeva različite faze. Oftamolog obično za početak uzima opšte podatke od pacijenta (starost, zanimanje, navike) i vrši neku vrstu anamneze. Pacijent saopštava glavne simptome, a lekar ih sagledava uz postavljanje dodatnih pitanja o istoriji oftamoloških problema i sistemskih problema u porodici.

Nakon toga, oftamolog može uraditi neku vrstu preliminarnih testova kako bi grubo procenio oštrinu vida i opšte zdravlje pacijentovog oka.  Meri se oštrina vida na daljinu i blizinu, kao i binokularna funkcija oka uz pomoć testa pokrivanja, prostornog vida i bliske tačke konvergencije.

Lekar proverava i pokretljivost oka, vidno polje osobe i funkcionalnost pupile, tj. zenice.

Nakon toga se radi skijaskopija, tj. utvrđuje se refraktivna greška.

Retinoskopija ili skijaskopija je jedna od glavnih metoda tokom utvrđivanja refraktivne greške. U osnovi, retinoskopija objektivno ispituje refraktivno stanje oka. Zahvaljujući ovoj metodi, lekar je u stanju da izvrši ispitivanje osoba koje ne mogu da komuniciraju iz nekog razloga ili nisu u stanju da verbalizuju svoje misli ili osećanja.

Ispitivanje uz pomoć retinoskopije se obavlja tako što pacijent stane na određenu razdaljinu (na primer na pola metra, dužina ruke lekara). Pacijent gleda u tablicu, a oftamolog osvetljava pacijentovo oko. Za vreme retinoskopije, tj. skijaskopije se posmatraju senke koje se mrdaju, odnosno pomeraju shodno refraktivnim greškama u pacijentovom oku.

Ako senka ide u istom smeru kao i pomeranje retinoskopa, onda se radi o dalekovidosti, a ako ide u suprotnom smeru onda je reč o kratkovidosti.

Ukoliko je brzina kretanja senki koje su pod uglom od 90 stepeni nejednaka, onda je u pitanju astigmatizam.

Kada lekar proceni iznos refraktivne greške, onda se pacijentu postupno menjaju sočiva veće ili manje jačine (refraktometrija), pa se utvrđuje koja bi korekcija najviše odgovarala.

Retinoskop zapravo radi na sledećem principu: kada uz pomoć retinoskopa oftamolog osvetljava pacijentovo oko u stanju je da gleda u svetlost koja se reflektuje iz retine. Ova reflektovana svetlost se zove retinoskopski refleks. Ovaj refleks izgleda kao crvena svetlost unutar pacijentove zenice.

U zavisnosti od pacijentove refraktivne greške, kada oftamolog pomeri retinoskop, refleks se pomera u određenom pravcu u pacijentovoj zenici. Probna sočiva se koriste da bi se izmerila količina pomeranja koje je refleks imao i da bi se refraktivna greška tačno utvrdila.

Cena skijaskopije i gde se radi?

Kompletan oftamološki pregled u privatnoj ordinaciji se obično kreće od 2500 do 3000 dinara. Sama skijaskopija, sa utvrđivanjem dioptrije košta od 1500 do 2000 dinara.

Sponzorisano:

loading...
Loading...

Još zanimljivog sadržaja: