Domaći pekmez, marmelada i džem od dunja – recepti kako se pravi

Dunja, naučno poznata kao Cydonia oblonga je, zapravo, jedini član roda Cydonia u porodici Rosaceae koja sadrži i jabuke i kruške među ostalim plodovima.

To je višegodišnji grm ili malo drvo i potiče iz zapadne Azije. Dunje su veoma prilagodljive, lako se održavaju i retko zahtevaju đubrivo.

Ovo drveće preferira teško, vlažno zemljište. Redovno, duboko zalivanje tokom vrućih letnjih meseci je od pomoći u proizvodnji voća. Pošto su dunje iz porodice ruža, one su podložne nekim bolestima. Međutim, dobra zaštita drveta može pomoći u sprečavanju problema.

Dunje su odlične za pravljenje džemova, želea, slatka i vina. Plodovi sazrevaju u jesen u našim krajevima, ali su i tada još uvek tvrdi, mada lako ugnjile. Ako se stave u frižider mogu da izdrže nekoliko nedelja. Nekoliko popularnih sorti dunja su: Šampion, Smirna, Van Deman, Rea, itd.

Biljka

Dunja je listopadna, višegodišnja biljka koja može biti u obliku grma ili malog stabla, a visoka je od 5 do 8 metara i široka od 4 do 6 metara. Ima široke isprepletene grane i grančice. Potrebno joj je toplo, sunčano i zaštićeno mesto jer su cvetovi podložni mrazu, a sunce je neophodno za sazrevanje ploda. Ona toleriše različita zemljišta, ali joj najviše prija duboko, plodno i vlažno tlo.

Plod

Biljka dunja nudi mirisno, kruškoliko voće, dužine od 7 do 12 cm. Pulpa je čvrsta, mesnata i aromatična. Plod je obično svetlozelen dok je mlad, a požuti kada sazri. Voćka je veća od prosečne jabuke i neravna je, tj. nepravilnog oblika. Plod može da dostigne težinu od 250 do 750 g.

Voćka ima intenzivnu aromu i ima astringentni, kiselkasti ukus. Plod dunje je čvrst, težak, kiseo i pomalo neprijatnog ukusa ako se jede sirov. Međutim, kuvanjem se omekšava i izvlači cvetna aroma koja leži duboko unutra. Ova cvetna aroma ima posebno lepu slatkoću.

Poreklo dunje

Dunja je autohtona sorta zapadne Azije. Njena primarna oblast je možda ograničena na Kavkaz – Jermeniju, Azerbejdžan, Turkmenistan i Rusku Federaciju. Verovatno je poreklo prošireno i na Iran, Anadoliju, Siriju i Avganistan.

Zbog svog jedinstvenog ukusa i velike hranljive vrednosti, danas raste u celom svetu.

loading...

Nutritivna vrednost

Pored adstringentnog, kiselog ukusa, dunja je odličan izvor hranljivih sastojaka, vitamina i minerala.

U 100 g dunje možete naći 0.6 mg selena, 13.8 mg vitamina C, 0.12 mg bakra, 14.08 g ugljenih hidrata, 0.64 mg gvožđa, 1.7 g ukupnog dijetetskog vlakna, 181 mg kalijuma, 0.037 mg vitamina B6 i 16 mg fosfora.

Prednosti za zdravlje

Kao i većina voća, dunja je bogata hranljivim sastojcima kao što su vitamini A, B, C; vlaknima i mineralima. U njoj ima malo masnoća, pa je ovako bogata nutritivna vrednost čini korisnom za naše zdravlje.

Cirkulacija. Gvožđe, bakar i cink, zajedno sa ostalim elementima, neophodni su za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca, a samim tim i za bolju cirkulaciju krvi. Bolja cirkulacija doprinosi dobrom izgledu kože, rastu kose i  boljem opštem protoku kiseonika.

Gubitak težine. Poboljšanje varenja je jedan od najboljih načina da smanjite težinu i obezbedite brz metabolizam. Kao i drugo voće, dunje su bogate dijetetskim vlaknima što obezbeđuje da gastrointestinalni sistem radi efikasno i redovno.

Tretira ulceracije. Fenoli prisutni u dunji pomažu u oslobađanju od čireva u želucu. Sok od dunje je koristan za ljude koji pate od ove bolesti. Takođe pomaže u lečenju peptičnih ulkusa jer smiruje gastrointestinalni trakt.

Alergijske reakcije. Dunja je dugo bila gajena zbog svoje sposobnosti da kontroliše alergijske reakcije. Kada se nanosi kao gel na kožu, može poboljšati stanje atopijskog dermatitisa, kao i drugih sličnih stanja kože. Visok nivo vitamina C takođe pomaže u kontroli upale i poboljšanju zdravlja i izgleda vaše kože.

Semenke dunje mogu poslužiti za kuvanje čaja za koji se tvrdi da dobro utiče na nervni sistem, loš zadah i probavne organe.

Od kore dunje se pravi sredstvo koje je odlično za lečenje gihta.

Žene koje imaju spuštenu matericu bi trebalo da kupaju u kupkama napravljenim od listova dunje.

Marmelo ili marmeleiro jeste portugalski naziv za dunju. To znači da je izvorno reč marmelada u stvari predstavljala samo poslasticu od dunja. Kasnije se naziv marmelada upotrebljavao za sve vrste voća.

Recepti za slatke poslastice od dunja

Tradicionalni džem od dunja. Za ovaj starinski način pravljenja džema od dunja biće vam potrebno pola kilograma šećera, jedan kilogram dunja, malo limunovog soka i litar vode. Dunje ćete dobro oprati i obrisati, prosušiti, a potom oljuštiti. Nemojte skidati peteljke da bi vam bilo lakše da ih izrendate. Koristite krupno rende i izrendajte sve dunje. Potom uzmite veliku šerpu i u njoj rastvorite vodu i šećer, a zatim prespite izrendane dunje.

Šporet uključite na tiho i kuvajte. Kada vidite da su dunje mekane, sipajte malo limunovog soka. Promešajte i krčkajte na tihoj vatri dok džem ne dobije gustinu kakvu želite. Tegle u koje ćete sipati džem morate prethodno sterilisati ili prokuvavanjem ili zagrevanjem u rerni. Vreo, gotov džem, stavite u vruće tegle, pokrijte celofanom, a zatim sterilisanim poklopcima. Kada se sve ohladi, odložite tegle na mesto koje je sve vreme mračno i hladno.

Marmelada od dunja. Ovaj recept podrazumeva veću količinu dunja. Kupite ili naberite 4 kg dunja, a potom ih očistite od semenki, peteljki i dobrano operite. Pripremite 2 kg šećera, sok 3 limuna i 2 pomorandže i 2 dl vode. Dunje ćete kuvati u rastvoru vode, šećera i soka od pomorandže i limuna sve dok ne smekšaju. Kada budu dovoljno mekane izmešaćete ih pomoću štapnog miksera tako da dobijete glatku masu.

Dok se kuvaju dunje, iskoristite slobodno vreme da sterilišete tegle, zagrevajući ih 10 minuta na 200 stepeni u rerni. Dok je marmelada vruća, sipajte je u tople tegle, zatvorite hermetički i ostavite da se polako hladi. Neke domaćice stavljaju u ovu marmeladu naseckan orah ili izrendanu koru pomorandže i limuna.

Pekmez od dunja sa jabukama. U ovom receptu mešaju se ukus jabuka i dunja koje su, inače, srodno voće. Nabavite 4 velike kisele jabuke. Dolaze u obzir sorte Mutsu ili Granny Smith. Potom, pribavite 3 kg dunja, 1 kg šećera, iscedite 2 limuna i natočite 400 ml vode. Prvo ćete dunje podrobno oprati, skinuti peteljke i sundjerom očistiti dlačice sa njene kore. Nemojte ih ljuštiti. Isecite dunje na komadiće i opet ih properite u vodi u kojoj ćete ih i kuvati. Sa jabukama učinite isto: operite, očistite od peteljki i iseckajte na komadiće.

Jabuke, dunje, šećer, limunov sok i vodu ćete staviti u šerpu ili lonac i kuvati na umerenoj temperaturi nekih pola sata. Kada uočite da su jabuke i dunje omekšale, sklonite šerpu sa šporeta. Uz pomoć štapnog miksera dobro umutite sadržaj, pa vratite na ringlu. Kuvajte još 15 minuta na tihoj vatri. Pekmez će biti fino zgusnut i vi ćete ga sipati u, prethodno sterilisane, staklene tegle.

Sponzorisano:

loading...
Loading...

Još zanimljivog sadržaja: