Histeroskopija – priprema, postupak, oporavak, iskustva i cena

U osnovi, histeroskopija predstavlja medicinski postupak, tačnije oblik pregleda koji se sprovodi u cilju vršenja detaljnog uvida u stanje materice, jajovoda i okolne sluznice i to uz pomoć primene specijalnog medicinskog instrumenta histeroskopa. Ovakav oblik histeroskopije, naziva se dijagnostička histeroskopija.

Ispitivanje i utvrđivanje uzroka neplodnosti, ispitivanje i utvrđivanje uzroka obilnih menstrualnih krvarenja ili ispitivanje i utvrđivanje uzroka nastanka i ponavljanja spontanih pobačaja, samo su neki od razloga zbog kojih može doći do potrebe za obavljanjem dijagnostičke histeroskopije.

Međutim, ukoliko se u toku obavljanja takvog oblika pregleda ustanovi da za tim ima potrebe, u okviru vršenja histeroskopije osim uvida u stanje materice, jajovoda i okolne sluznice, može se izvršiti i određena medicinska intervencija i to takođe uz pomoć pomenutog, specijalnog medicinskog instrumenta, histeroskopa. Takav oblik histeroskopije, naziva se terapeutska ili operativna histeroskopija.

Kako bi ste lakše mogli da razumete kako je moguće da se uz pomoć upotrebe istog medicinskog instrumenta vrše dva različita medicinska postupka (pregled i operativni zahvat), objasnićemo vam šta zapravo predstavlja histeroskop. Kada budete razumeli šta je histeroskop, u potpunosti ćete razumeti i šta je histeroskopija.

Naime, histeroskop, nije ništa drugo do specijalna vrsta endoskopa čija je upotreba prilagođena potrebama ginekološke prakse. Endoskop predstavlja instrument na kojem se nalazi veći broj optičkih vlakana. Optička vlakna koja se nalaze na površini ovog instrumenta, imaju ulogu ogledala uz pomoć kojih lekar koji obavlja histeroskopiju, ima uvid u stanje materice, jajovoda i okolne sluznice.

Pored optičkih vlakana, na endoskopu kakav je histeroskop, nalazi se i nekoliko otvora u koje se ukoliko je to potrebno mogu ubaciti za to predviđeni, pomoćni medicinski instrumenti koji se takođe koriste u okviru ginekološke prakse. Konkretnije, misli se na pomoćne instrumente kao što su laser, klešta, sisaljka, petlja, kauter ili četkice za citologiju. Pored upravo navedenih pomoćnih medicinskih instrumenata, u ovaj oblik endoskopa se mogu ubacivati i rastvori ili vazduh.

U kombinaciji sa pomoćnim medicinskim instrumentima i u kombinaciji sa vodom ili vazduhom, histeroskop se može upotrebiti kao instrument za obavljanje hirurške intervencije, pa se samim tim i histeroskopija može pretvoriti u operativni postupak koji se obavlja na površini unutrašnjeg tkiva materice, jajovoda ili okolne sluznice.

U zavisnosti od oblika operativnog zahvata koji je potrebno izvršiti u okviru obavljanja histeroskopije, histeroskopija se može obavljati pod delovanjem lokalne ili pod delovanjem totalne anestezije.

Uklanjanje mioma sa unutrašnjeg tkiva materice, uklanjanje polipa sa sluznice materice, uklanjanje urasle spirale iz zida materice ili presecanje i uklanjanje priraslica sa tkiva materice, samo su neki od oblika operativnih zahvata koji se mogu izvršiti u okviru histeroskopije.

loading...

Kada se javlja potreba za obavljanjem dijagnostičke histeroskopije?

Dijagnostička histeroskopija, uglavnom se obavlja u cilju lakšeg i preciznijeg otkrivanja uzroka neplodnosti ili u cilju otkrivanja uzroka prisustva ponavljajućih spontanih pobačaja.

Takođe, obavljanju dijagnostičke histeroskopije, pristupa se i ukoliko postoji izraženo produženo menstrualno krvarenje na čije zaustavljanje hormonska terapija nije uspešno uticala.

Ukoliko postoji sumnja na prisustvo abnormalnosti u unutrašnjosti materice, na zidovima jajovod ili u regiji okolne sluznice, takođe je potrebno pristupiti obavljanju dijagnostičke histeroskopije.

Kada se javlja potreba za obavljanjem terapijske histeroskopije?

Ukoliko se u toku obavljanja dijagnostičke histeroskopije ustanovi da su u unutrašnjosti materice, na jojovodima ili na okolnoj sluznici prisutna i razvijena stanja na koja je potrebno delovati sprovođenjem operativnog zahvata, pristupa se terapijskoj histeroskopiji.

Stanja koja najčešće mogu dovesti do potrebe za obavljanjem terapijske histeroskopije su:

– Prisustvo mioma u unutrašnjosti materice,

– Prisustvo cervikalnih polipa,

– Prisustvo endometrijalnih polipa,

– Prisustvo različitih oblika oštećenja jajovoda (takva oštećenja mogu nastati usled nelečenih upala ili usled nelečenih infekcija jajnika),

– Pisustvo različitih oblika anomalija koje su izražene na zidovima materice,

– Prisustvo Ašermanovog sindroma,

– Prisustvo urasle spirale.

Priprema za histeroskopiju

Pre nego što se podvrgne obavljanju histeroskopije, bilo da je reč o dijagnostičkoj ili o terapeutskoj histeroskopiji, pacijentkinja predhodno mora da se pripremi.

Priprema za ovaj postupak, u suštini je izrazito jednostavna i odnosi se na obavezno uklanjanje dlačica sa intimne regije. Ukoliko će pacijentkinja biti podvrgnuta histeroskopiji pod totalnom anestezijom, podrebno je i da se suzdrži od hrane i od pića i to u periodu od nekoliko sati (5 ili više sati) pre obavljanja histeroskopije. Ukoliko će histeroskopija biti vršena pod lokalnom anestezijom, takav korak pripreme nije neophodan niti obavezan.

U prisustvu specifičnih stanja, kao što su obilno menstrualno krvarenje ili krvarenje iz materice van menstrualnog ciklusa, u okvir pripreme za vršenje histeroskopije treba dodati i upotrebu hormonske terapije koja će imati za cilj da zaustavi krvarenje. Takvu terapiju, pacijentkinja nikada ne treba i ne sme uzimati samoinicijativno, već isključivo uz saglasnost i po preporuci svog ginekologa.

Postupak izvođenja histeroskopije

Postupak izvođenja histeroskopije, započinje procesom ubacivanja histeroskopa u materičnu šupljinu, tačnije u unutrašnjost materice. Pomenuti proces, izvodi se tako što se histeroskop, koji je važno je napomenuti veoma svedene širine i širok je tek 3 do najviše 9 milimetara, ubacuje kroz vaginu i kroz grlić materice sve do unutrašnjosti materice.

Razlog zbog kojeg smo naglasili koliko je histeroskop širok, jeste da bi ste bili upoznati sa činjenicom da prilikom njegovog provlačenja kroz grlić materice, ne dolazi do širenja grlića. Kada histeroskop stigne do ulaza u unutrašnjost materice, on nailazi na dve međusobno priljubljene strane endometrijuma, odnosno materične sluzokože. Takva činjenica, onemogućava dobru i prevashodno neophodnu preglednost unutrašnjosti materice, pa je potrebno uticati na trenutno razdvajanje te dve međusobno priljubljene strane endometrijuma.

Takvo razdvajanje, vrši se uz pomoć ubacivanja rastvora, odnosno uz pomoć ubacivanja za taj postupak predviđene medicinske tečnosti. Kada se do tada priljubljene strane endometrijuma razmaknu, lekar dobija pregledan i vrlo precizan vizuelni pristup unutrašnjosti materice i u prilici je da na

osnovu detaljnog pregleda uspostavi dijagnozu.
Ukoliko se radi o dijagnostičkoj histeroskopiji, ona se izvodi uz primenu lokalne anestezije. U zavisnosti od konkretnog razloga zbog kojeg se dijagnostička histeroskopija izvodi i u zavisnosti od okolnosti koje se razviju u toku njenog vršenja, dijagnostička histeroskopija može trajati od svega nekoliko minuta do najviše pola sata.

Ukoliko se radi o terapeutskoj histeroskopiji, ona se izvodi uz primenu totalne anestezije i može trajati i do nekoliko sati, u zavisnosti od konkretnog uzroka izvođenja i u zavisnosti od okolnosti koje se razviju prilikom njenog izvođenja.

Ono što je jako važno napomenuti, jeste da se svaki postupak izvođenja histeroskopije snima uz pomoć specijalnih medicinskih instrumenata.

Dobijeni snimci se čuvaju, tako da se na osnovu njih i nakon izvršenja histeroskopije i dalje može imati precizan uvid u stanje unutrašnjosti materice, jajovoda ili okolne sluzokože.

Preporučuje se da se histeroskopija uvek vrši neposredno nakon završetka menstrualnog ciklusa, konkretnije prvog dana nakon završetka menstrualnog ciklusa. Razlog prisustva takve preporuke je to što u takvom periodu materica najbolje reaguje na proces vršenja pregleda ili na proces vršenja hirurške intervencije. Naime, neposredno nakon završetka menstrualnog ciklusa, materica je opuštena, a samim tim i fleksibilnija i preglednija.

Oporavak nakon histeroskopije

Kako bi oporavak nakon vršenja histeroskopije trajao kratko i kako ne bi bio nepotrebno praćen komplikacijama, bez obzira da li je reč o dijagnostičkoj histeroskopiji ili o terapijskoj histeroskopiji, histeroskopiju morate obavljati samo i isključivo u dovoljno proverenim i sigurnim medicinskim ustanovama.

Higijena instrumenata, koji se koriste u procesu vršenja histeroskopije, kao i stručnost ginekologa, igraju presudnu ulogu i ključne su ne samo za uspešno obavljanje ovog medicinskog postupka, već i za stvaranje uslova za brz oporavak.

Naime, ukoliko su instrumenti koji se koriste prilikom vršenja histeroskopije pravilno sterilisani i ukoliko je ginekolog koji vrši histeroskopiju dovoljno stručan i iskusan, sasvim je izvesno da neće doći do pojave komplikacija u toku samog sprovođenja ovog postupka i da će oporavak trajati kratko.

Konkretno, nakon završetka dijagnostičke histeroskopije, ukoliko je u okviru njenog vršenja sve proteklo kako treba, pacijentkinja najčešće neće ni morati da se oporavlja i odmah će moći da nastavi sa normalnim dnevnim aktivnostima.

Ukoliko je pak reč o oporavku nakon završene terapijske histeroskopije, oporavak će u tom slučaju morati da se sastoji od nekoliko sati ili najviše dva dana koja će pacijentkinja provesti zadržana u bolnici.

U toku oporavka od terapijske histeroskopije, može doći do pojave slabog i veoma oskudnog krvarenja iz materice ili do pojave prisustva vaginalnog iscedka. Takve pojave, smatraju se normalnim i nije im potrebno pridavati značaj. Ukoliko bi krvarenje iz materice postalo obilnije, trebalo bi to saopštiti lekaru i zahtevati od njega savet.

Ono što je takođe može javiti u periodu oporavka od terapijske histeroskopije, jeste prisustvo bola u predelu materice. Međutim, takav bol, izražen je uglavnom kroz intenzitet koji je srodan intenzitetu menstrualnih bolova i ne može bitno uticati na raspoloženje pacijentkinje. U cilju otklanjanja takvih, eventualno prisutnih bolova, potrebno je popiti neki od medikamenata iz grupe analgetika.

Da li se mogu razviti komplikacije u toku vršenja i nakon histeroskopije?

Ukoliko su instrumenti koji se u okviru vršenja histeroskopije nepravilno sterilisani ili ukoliko je ginekolog nedovoljno stručan, može doći do razvoja komplikacija i to može dovesti do toga da proces oporavka nepotrebno traje duže.

Naime, komplikacije koje se mogu javiti u toku vršenja histeroskopije i to usled nedovoljne stručnosti ili nedovoljne pažnje ginekologa, najčešće se odnose na nastajanje sitnih povreda na zidu materice ili na probijanje zida materice histeroskopom. Na svu sreću, kako je histeroskop izrazito malih dimenzija, navedeni oblici povreda ne mogu biti posebno izraženi i ukoliko do njihovog nastanka dođe, spontano će zarasti, bez upotrebe terapije koja bi na to uticala i neće ostaviti posledice na zdravlje materice, pa samim tim ni na zdravlje žene.

Pored navedene komplikacije, može doći i do izlivanja rastvora koji se ubacuje u matericu u cilju razdvajanja priljubljenih strana endometrijuma.

Naime, navedeni rastvor može iscureti u krvne sudove ili u trbušnu duplju. Ukoliko se to dogodi, može doći do trenutno izraženog poremećaja krvnog pritiska ili do trenutno izražene neravnoteže u koncentraciji elektrolita u organizmu.

Na svu sreću, gori oblici komplikacija u toku vršenja histeroskopije ili nakon nje, javljaju se izrazito retko i to u svega par procenata izvršenih intervencija.

Takve komplikacije, odnose se na nastupanje infekcije usled upotrebe nepravilno sterilisanih medicinskih instrumenata ili na prisustvo posledica nestručno upotrebljene anestezije.

Histeroskopija – iskustva

Iskustva pacijentkinja koje su imale prilike da budu podvrgnute vršenju histeroskopije, pretežno su definisana kroz mišljenje da je ovaj metod pregleda ili hirurške intervencije efikasan i da im je pomogao u cilju uspostavljanja tačne i precizne dijagnoze ili u cilju rešavanja različitih oblika zdravstvenih problema koji su u njihovom slučaju bili prisutni, a koji su vezani za organe reproduktivnog sistema.

Histeroskopija – cena

Cena histeroskopije zavisi od toga da li je reč o dijagnostičkoj histeroskopiji ili o terapijskoj histeroskopiji, kao i od konkretnog razloga zbog kojeg se histeroskopija izvodi. Takođe, cena zavisi i od toga da li imate ili nemate uput za histeroskopiju.

Cena dijagnostičke histeroskopije sa uputom je oko 50 eura, dok je cena takođe dijagnostičke histeroskopije ali bez uputa oko 200 eura.

Cena terapijske histeroskopije, sa uputom ili bez uputa, kreće se od nekoliko stotina eura do oko 1.000 eura.

Na cenu svake pojedinačne vrste histeroskopije, do određene mere utiče i izbor medicinske ustanove.

Ipak, kako zdravlje svakako treba da bude i da ostane na prvom mestu, odluku o tome gde ćete obaviti histeroskopiju, prvenstveno donosite u odnosu na činjenice koje su vezane za stručnost hirurga i za kvalitet njegove usluge, a ne u odnosu na cenu.

Sponzorisano:

loading...
Loading...

Još zanimljivog sadržaja: