Istegnuti ligamenti i povreda kolena – simptomi, uzrok i lečenje

Povreda ligamenta u kolenu, kao, na primer, prednjeg ukrštenog ligamenta (LCA) može vas “izbaciti iz igre” vrlo brzo! Ova povreda mnogo boli i može vas u potpunosti onesposobiti za bilo kakav pokret.

Čak i kada se oporavite, povreda se često vraća i iznova zagorčava život. Srećom, današnji tretmani lečenja su uspešniji nego što su bili nekad.

Ligamenti u kolenu

Ligamenti su čvrsta vezivna tkiva koja povezuju kosti u našem telu. U našem kolenu ima četiri ligamenta koja su, svi do jednog, podložna povredama:

  • prednji ukršteni ligament (LCA) je ligament u kolenu koji najčešće povređujemo, a spaja zglobnu površinu butne kosti sa cevanicom;
  • zadnji ukršteni ligament (LCP) takođe povezuje butnu kost sa cevanicom, u predelu kolena (sa zadnje strane), ali je znatno čvršći od prednjeg;
  • lateralni kolateralni ligament (LCL) se nalazi sa spoljne strane kolena, od femura do fibule, a glavna uloga mu je da spreči lateralno (bočno) pomeranje kolena;
  • medijalni kolateralni ligament spaja unutrašnju stranu donjeg dela butne kosti sa unutrašnjom stranom gornjeg dela potkolenice i pruža unutrašnju stabilnost kolenu (ne dozvoljava mu da se otvori sa unutrašnje strane).

Kako izgleda povreda ligamenta u kolenu?

Kada povredite ligament u kolenu možete osetiti:

  • bol, često iznenadan i težak;
  • možete čuti zvuk koji liči na lomljenje štapića (“klik”, “plop”);
  • otok u prva 24 h nakon povrede;
  • osećaj olabavljenosti u kolenu;
  • nemogućnost da se oslonite na zglob.

Kod ovakvih povreda je neophodna medicinska pomoć. U nekim slučajevima, kao što je povreda prednjeg ukrštenog ligamenta, možda ćete morati i na operaciju da bi se koleno učinilo stabilnim i da ne bi ispadalo kad se krećete ili stojite.

Dijagnoza

Vaš lekar će vas pregledati. Ako vam je koleno tvrdo otečeno i u podlivima, doktor ga može probušiti iglom kako bi ga drenirao. Poslaće vas na rendgen, kako bi utvrdio da li nema polomljenih i naprslih kosti, kao i na magnetnu rezonancu da bi proverio sve povrede koje možete imati.

Tretman

Blaga do umerena povreda ligamenta kolena može se izlečiti sama od sebe, vremenom. Da bi ubrzali ozdravljenje, možete:

  • odmarati koleno i izbegavati oslanjanje na njega ukoliko vam je to bolno – koristite štake ako je potrebno;
  • hladite koleno ledom, 20 do 30 minuta na svaka 4 sata kako biste smanjili otok i bol;
  • kompresujte koleno, stavite elastičan zavoj da biste kontrolisali oticanje;
  • podignite koleno na jastuk dok ležite ili sedite;
  • nosite steznik za koleno kako biste ga stabilizovali i zaštitili od daljeg oštećenja;
  • pijte lekove protiv bolova i protiv upala, kao što su aspirini ili ibuprofeni, ali se pre toga posavetujte sa lekarom ili farmaceutom;
  • radite vežbe istezanja i jačanja u dogovoru sa lekarom ili fizioterapeutom.

Da li ćete morati na operaciju?

Samo lekar može sa sigurnošću odgovoriti na ovo pitanje. Iako uvek ima izuzetaka, većina povreda kolateralnih ligamenata se ne završava operacijom.

Međutim, kada su u pitanju ukršteni ligamenti (prednji i zadnji), dešava se da oni dožive potpuno pucanje ili istezanje izvan normalnih granica, pa je jedina opcija rekonstruktivna operacija kolena. Tokom ovog postupka operacije, hirurg će uzeti tkivo iz nekog drugog dela noge i zameniće oštećeni ligament.

loading...

Rekonstrukcija ukrštenih ligamenata je komplikovana i ona se ne radi svakom pacijentu. Osoba koja ima bol u kolenu ili ozbiljnu nestabilnost, može se odlučiti za ovu operaciju. To su, uglavnom, sportisti koji žele da se vrate svojim aktivnostima i prethodnom nivou performansi.

Ako bol ipak nije toliko veliki i jak, možete izbeći operaciju i prihvatiti rizik od doživotne nestabilnosti u nozi. Takođe, možete se odlučiti i za prilagođenu protezu/steznik. Lekar će vas najbolje uputiti u sve opcije.

Koliko traje oporavak?

Vaše vreme oporavka će zavisiti od težine povrede. Ljudi se oporavljaju različitim tempom.

U većini slučajeva, fizikalna terapija pomaže da se ograniči problem i ubrza oporavak. Ako vam je istegnut prednji ukršteni ligament, lekar će svakako preporučiti fizikalnu terapiju nakon operacije.

Dok se oporavljate, vaš medicinski tim će odobriti da postepeno preduzimate nove aktivnosti koje neće povređivati koleno. Na primer, ako ste profesionalni atletičar, lekari će preporučiti plivanje.

Šta god da radite, nemojte žuriti i nemojte pokušavati da ubrzavate oporavak. Ne bi trebalo da se vraćate starim načinima obavljanja fizičkih aktivnosti sve dok:

  • doktor ne kaže da je to u redu;
  • ne možete potpuno saviti i ispraviti koleno bez bolova;
  • koleno ne boli dok hodate, trčite ili skačete;
  • koleno više nije otečeno;
  • povređeno koleno nije jako kao i nepovređeno.

Ako počnete da koristite koleno pre nego što je u potpunosti izlečeno, možete izazvati trajno oštećenje.

Prevencija

Povreda ligamenata kolena se teško sprečava. Ipak, vi možete preduzeti neke mere predostrožnosti kako do toga ne bi došlo ili kako biste smanjili mogućnost da do toga dođe.

Trebalo bi da održavate snagu mišića butina redovnim istezanjem i jačanjem, da se uvek zagrevate pre bilo kakvog bavljenja sportom ili fizičkim aktivnostima, da održavate fleksibilnost i razgibanost i da uvek lagano prelazite na intenzivnije nivoe treninga.

Šta je povreda medijalnog kolateralnog ligamenta?

Medijalni kolateralni ligament se nalazi na unutrašnjem aspektu kolena, ali je van samog zgloba. Ligamenti povezuju kosti i daju stabilnost i snagu zglobu. Medijalni kolateralni ligament povezuje gornji deo potkolenice sa dnom butne kosti. Povreda ovog ligamenta može biti dvojaka: on se može samo istegnuti, ali može i pući.

Povreda medijalnog kolateralnog ligamenta se najčešće dešava nakon jakog udarca u koleno (direktnog udarca). Ova vrsta povrede je uobičajena u kontaktnim sportovima. Rezultat je udarca u spoljni aspekt kolena, koji isteže ili prekida ligament.

Vrste povreda medijalnog kolateralnog ligamenta

Povreda prvog reda je najmanje teška. To znači da je vaš ligament samo istegnut, ali ne i napukao.

Povreda drugog reda znači da je vaš ligament delimično napukao i to može izazivati nestabilnost u zglobu kolena.

Povreda trećeg reda je najteži tip povrede ovog ligamenta. Dešava se kada je medijalni kolateralni ligament potpuno pocepan. Tom prilikom se javlja potpuna nestabilnost zgloba kolena.

Koji su simptomi povrede medijalnog kolateralnog ligamenta?

Simptomi ove povrede su slični simptomima drugih povreda kolena. Zbog toga je važno da lekar podrobno ispita koleno kako bi utvrdio problem. Simptomi povrede medijalnog kolateralnog ligamenta mogu da uključuju:

  • pucketanje tokom povređivanja;
  • bol i osetljivost duž unutrašnjeg dela kolena;
  • oticanje zgloba kolena;
  • osećaj da će koleno ispasti ako se oslonite na njega;
  • nemogućnost pokretanja zgloba kolena.

Problemi sa stabilnošću kolena tipično indiciraju povrede drugog i trećeg reda.

Kako se vrši dijagnoza ove povrede?

Vaš lekar će utvrditi ovu povredu jednostavnim pregledom kolena. Tokom pregleda, lekar će tražiti da savijete koleno i pritisnuće ga sa spoljne strane.

Veoma je važno da se tokom pregleda opuste mišići noge. To olakšava vašem lekaru da testira stabilnost ligamenata. Tokom ispitivanja možete osećati bol i možete biti osetljivi na povređenim mestima.

Lekar može zatražiti i snimanje kolena kako bi utvrdio tip povrede. Rendgenski snimak će vašem lekaru omogućiti uvid u sliku i stanje kostiju u vašem kolenu. Ovakav vid dijagnoze pomaže lekaru da isključi druge probleme vezane za koleno. Tokom snimanja kolena možete osetiti bolove, ukoliko je koleno natečeno ili osetljivo. Srećom, snimanje traje svega nekoliko minuta.

Na pregledu, lekar može naložiti snimanje magnetnom rezonancom.

Kako se leči povreda medijalnog kolateralnog ligamenta?

Opcije lečenja variraju u zavisnosti od ozbiljnosti povrede. Većina ovakvih povreda zarasta samo posle nekoliko nedelja odmora.

Neposredni tretman

Neposredno lečenje se preduzima odmah nakon povrede kada je neophodno da se olakša bol i da se stabilizuje koleno. U neposredne vidove tretmana spadaju:

  • oblaganje otoka ledom;
  • podizanje kolena iznad nivoa srca da bi splasnuo otok;
  • uzimanje nesteroidnih antiinflamatornih lekova protiv bola i otoka;
  • bandažiranje kolena uz pomoć steznika ili elstičnog zavoja;
  • odmaranje;
  • upotreba štake da bi se olakšalo nošenje težine na povređenom kolenu.

Operacija

Retko, povrede kolateralnog medijalnog ligamenta, zahtevaju operaciju. Hirurgija je neophodna kada se ligament pocepa na takav način da ga je nemoguće popraviti.

Takođe, operacija se preduzima kada dođe do povrede ovog ligamenta i ostalih ligamenata u kolenu.

Pre operacije, vaš hirurg može iskoristiti artroskopiju, kao metodu kojom će detaljno ispitati stepen povrede i potražiti povezane povrede unutar kolena. Artroskopija podrazumeva ubacivanje male kamere, kroz minimalni rez.

Nakon artroskopskog pregleda, vaš hirurg će napraviti rez duž unutrašnjeg aspekta kolena. Ako je vaš ligament pocepan tamo gde se vezuje za gornji deo potkolenice ili butne kosti, hirurg će iskoristiti neki od uobičajenih načina kako bi ga ponovo sastavio (razne vrste šavova, implatanata, itd.). Ako je ligament napukao po sredini, onda ga hirurg jednostavno spaja.

Oporavak nakon operacije i fizikalna terapija

Sa oporavkom nakon operacije se započinje odmah. Oporavak podrazumeva mišićnu stimulaciju i fizikalnu terapiju. Pacijentu se vraćaju amplitude pokreta i to prvo ekstenzije, a posle njih fleksije.

Kada se navrši četvrta nedelja posle operacije, pacijent bi trebalo da ima pun oslonac na nozi koja je bila povređena. Nakon toga se rade različiti vidovi kineziterapije, dinamičke i izometrijske vežbe.

Oporavak ide uz masažu kolena, tetiva, mišića i uz mobilizaciju čašice.

Nekada se nakon operacije prednjih ukrštenih ligamenata (koja je najčešća povreda) koristila dugotrajna imobilizacija i upotreba štaka. Danas to nije slučaj. Savremene metode podrazumevaju ranu rehabilitaciju (odmah nakon operacije). Ova rehabilitacija traje od 6 do 9 meseci i ima nekoliko faza.

U prvoj fazi, ukoliko nije bilo većih komplikacija, radi se na pasivnoj punoj ekstenziji kolena, pa se pacijentu stavlja ortoza koja je potpuno zaključana prilikom punog istezanja (ekstenzije). Rekonvalescent koristi dve štake, stalno drži nogu iznad nivoa kuka u periodu mirovanja i uzima lekove protiv bolova.

Na fizikalnoj terapiji koja počinje već nakon nekoliko dana od operacije se postavljaju različiti ciljevi: zaštita grafta radi upotpunjavanja fiksacije, kontrolisanje zapaljenja, bola i otoka kolena, nega ožiljka, sprečavanje atrofije kvadricepsa i postizanje pune ekstenzije.

Revaskularizacija grafta je važan deo procesa koji počinje u šestoj nedelji, a traje do šesnaeste nedelje posle operacije. Tom prilikom se stimulišu mišići uz pomoć elektrostimulacije i statičkih kontrakcija.

Glavni cilj fizikalne terapije je postizanje pravog ugla fleksije kolena, kao i puna ekstenzija.

Sponzorisano:

loading...
Loading...

Još zanimljivog sadržaja: