Kreatinin predstavlja jedan od oblika organskih jedinjenja koja su prisutna unutar ljudskog organizma. Jedan deo ovog organskog jedinjenja, nastaje spontano unutar organizma i to nezavisno od delovanja enzima, tačnije u procesu razgradnje kreatina i u procesu razgradnje fosfokreatina unutar mišićnog tkiva. Drugi, znatno manji deo ovog organskog jedinjenja, u organizmu nastaje kao posledica konzumiranja mesa.
Uloga kreatinina u organizmu, definiše se kao izuzetno značajna i njen značaj odražava se kroz funkciju stvaranja energije unutar mišićnog tkiva, pa samim tim i unutar čitavog ljudskog organizma. Kreatinin koji svakodnevno nastaje u organizmu, posredstvom venskog sistema, odnosno posredstvom krvotoka, transportuje se do bubrega i unutar bubrega ulazi u proces filtracije.
Filtracija kreatinina unutara bubrega, obavlja se neprekidno, odnosno konstantno i u okviru obavljanja tog procesa, jedan određeni, znatno manji deo kreatinina se direktno reapsorbuje, dok se onaj preostali, ujedno veći deo kreatinina sekretuje. Sekretovani deo kreatinina, direktno se uključuje u sastav mokraće i pri svakom činu mokrenja, izbacuje se iz organizma.
U svakom pojedinačnom trenutku, najveći procenat od ukupne količine kreatinina koji je na upravo opisani način nastao u unutrašnjosti ljudskog organizma, nalazi se u sastavu mokraće.
Međutim, onda kada dođe do promene u procesu filtracije koja se obavlja unutar bubrega ili kada dođe do smanjenja nivoa mišićne mase u organizmu, može doći i do povećanja, odnosno do smanjenja nivoa kreatinina u krvi.
O tome koje su normalne vrednosti kreatinina u krvi, a koje vrednosti ukazuju na povećan odnosno smanjen nivo kreatinina u krvi, kao i o tome šta takva stanja predstavljaju, kako se prepoznaju i kako se leče, pročitajte u sadržaju teksta koji je pred vama.
Koje su normalne vrednosti kreatinina u krvi?
Normalne vrednosti kreatinina u krvi, nisu univerzalno definisane, što konkretno znači da se razlikuju u odnosu na uzrast, odnosno starost, kao i u odnosu na pol i zdravstveno stanje osobe.
Naime, normalne vrednosti kreatinina u krvi kod beba i kod dece u najranijem uzrastu, kreću se do nivoa od 0,2 mg/dl (ili neznatno više od toga).
Normalne vrednosti kreatinina u krvi kod odraslih žena, kreću se u nivou između 0,5 i 1,1 mg/dl.
Normalne vrednosti kreatinina u krvi kod odraslih muškaraca, kreću se u nivou između 0,6 i 1,2 mg/dl.
Ukoliko se radi o osobama kod kojih je isključeno prisustvo jednog bubrega, pa samim tim funkciju filtracije obavlja samo jedan bubreg, normalne vrednosti kreatinina u krvi su nešto veće i kreću se u nivou između 1,8 do 1,9 mg/dl.
Ono što je izuzetno važno reći, jeste da se vrednosti kreatinina u krvi umesto u mg/dl, često izražavaju i u μmol/l. Da vas rezultati koji su izraženi kroz te merne jedinice ne bi zbunili, treba da znate da su vrednosti od 1 mg/dl kreatinina u krvi srazmerne vrednostima od 88,4 μmol/l kreatinina u krvi.
Sve vrednosti kreatinina u krvi koje su iznad ili ispod navedenih nivoa, definišu se kao povišene ili kao snižene vrednosti.
Povišene vrednosti kreatinina u krvi
Povišene vrednosti kreatinina u krvi, javljaju se kao daleko češće prisutna pojava nego što je to slučaj sa pojavom sniženih vrednosti kreatinina u krvi.
Do povišenih vrednosti kreatinina u krvi, dovodi prisustvo poremećaja u procesu filtracije koja se odvija u unutrašnjosti bubrega, tačnije u okviru funkcije i rada bubrega. Pomenuta filtracija, stručno se naziva glomerularna filtracija i do njenog poremećaja može doći usled delovanja različitih faktora kao što su prisustvo akutnih ili hroničnih oblika bolesti bubrega.
Međutim, ne moraju samo bolesti bubrega uticati na poremećaj filtracije koja se odvija u okviru njihove funkcije. Postoji čitav niz drugih faktora, koji takođe imaju uticajni karakter na ovu pojavu, a nisu povezani sa prisustvom bolesti bubrega.
Konkretno, uključujući i akutne i hronične oblike bolesti bubrega, ali i druge faktore koji imaju uticajni karakter, ovo su stanja koja utiču na poremećaj filtracije unutar bubrega, odnosno na pojavu povišenih vrednosti kreatinina u krvi:
– Prisustvo urođenih anomalija bubrega,
– Prisustvo oštećenja bubrega koje je nastalo kao posledica prekomernog ili dugotrajnog uzimanja lekova,
– Prisustvo oštećenja bubrega koje je nastalo kao posledica delovanja toksičnih materija koje su se našle u unutrašnjosti organizma,
– Prisustvo infekcije bubrega (najčešće se javljaju bakterijski oblici infekcija),
– Prisustvo smanjenog protoka krvi kroz tkivo bubrega (ovaj oblik zdravstvenog problema, može imati trenutan i prolazan karakter i javiti se kao posledica dehidracije organizma ili kao posledica izloženosti ogromnom stresu, odnosno stanju šoka. Takođe, ovaj zdravstveni problem može imati i formu konstantno prisutnog problema koji je nastao kao posledica prisustva bolesti srca ili kao posledica prisustva dijabetesa),
– Prisustvo kamena (ili peska) u bubregu,
– Prisustvo nekog od različitih oblika autoimunog oboljenja,
– Prisustvo bolesti prostate,
– Prisustvo težih oblika opekotina na površini kože,
– Prisustvo posledica nakon nedavno manifestovanog infarkta miokarda,
– Prisustvo gastrointestinalnog krvarenja.
Osim navedenih oblika zdravstvenih promena, na pojavu povišenih vrednosti kreatinina u krvi, takođe mogu uticati i stanja koja nisu povezana sa zdravstvenom slikom, ali koja imaju i ispoljavaju uticajni karakter. Konkretno, misli se na dugotrajnu izloženost visokoproteinskoj dijeti ili na izloženost povredama koje su nastale na širem području mišićnog tkiva. Čak i konzumiranje određenih vrsta proteinskih suplemenata ili steroida, mogu uticati na pojavu povišenih vrednosti kreatinina u krvi.
Simptomi povišenog kreatinina u krvi
Simptomi povišenih vrednosti kreatinina u krvi u pojedinim slučajevima mogu u potpunosti izostati, posebno onda kada faktori koji su doveli do takve pojave nemaju veze sa prisustvom zdravstvenih problema i kada je povišenost definisana kroz mali porast vrednosti.
U takvim slučajevima, povišenost vrednosti kreatinina u krvi, otkriva se najčešće spontano, odnosno slučajno i to u okviru rutinske kontrole krvi.
Međutim, što su faktori koji izazivaju povišenost vrednosti kreatinina u krvi ozbiljniji i što je nivo u kojem su vrednosti kreatinina povišene veći, to je i ispoljavanje simptoma izvesnije i češće se manifestuje.
U najčešće simptome koji ukazuju na prisustvo povišenih vrednosti kreatinina u krvi, ubrajaju se sledeći simptomi:
– Prisustvo konfuzije koja se manifestuje naglim početkom i naglim prekidom i koja se ponavlja i po više puta u toku dana (to znači da vam se događa da često zastanete na pola izgovorene rečenice i da ne možete da se setite šta ste tačno hteli da kašete).
– Prisustvo čestog ili konstantnog osećaja umora koji se može definisati istovremeno i kao fizički i kao psihički umor,
– Pojava skraćenog daha praćena nemogućnošću ili otežanom mogućnosšću da obilno udahnete vazduh,
– Prisustvo malaksalosti, odnosno izraženog osećaja slabosti u mišićima.
Pored navedenih simptoma koji ukazuju na prisustvo povišenih vrednosti kreatinina u krvi, a koji se definišu kao uopšteni simptomi ove pojave, postoje i takozvani individualni simptomi prisustva povišenih vrednosti kreatinina u krvi. Pod terminom “individualni simptomi”, podrazumevaju se simptomi koji su karakteristični za određeni uzrok, odnosno za određeni oblik zdravstvenog problema koji je uzrokovao pojavu koju definišemo kao prisustvo povišenih vrednosti kreatinina u krvi.
Kako otkriti prisustvo povišenih vrednosti kreatinina u krvi?
Bez obzira da li osećate ili ne osećate simptome kroz koje se ova pojava manifestuje, prisustvo povišenih vrednosti kreatinina u krvi možete otkriti isključivo na osnovu pregleda krvi, tačnije na osnosvu laboratorijske analize uzorka krvi.
U okviru sprovođenja analize uzorka krvi, mogu se ustanoviti ne samo tačne vrednosti kreatinina u krvi, već i smernice koje ukazuju na tačan uzrok ove pojave.
Konkretnije, ukoliko rezultati laboratorijske analize krvi pokažu da su vrednosti kreatinina u krvi povišene, ali da su vrednosti uree u krvi normalne, to znači da uzroci koji su uticali na pojavu povišenih vrednosti kreatinina u krvi, nisu povezani sa prisustvom bilo kog oblika akutnog ili hroničnog oboljenja bubrega, već da imaju veze najčešće sa visokoproteinskom ishranom ili sličnim faktorima.
Sa druge strane, ukoliko rezultati laboratorijske analize pokažu da su vrednosti uree u krvi povećane paralelno sa povećanim vrednostima kreatinina u krvi, to je onda jasan pokazatelj da je uzrok pojave povišenih vrednosti kreatinina u krvi prisustvo nekog od oblika akutnog ili hroničnog oboljenja bubrega.
Iz navedenih razloga, provera vrednosti kreatinina, uvek se obavlja istovremeno sa proverom vrednosti uree.
Normalne vrednosti uree u krvi, kreću se u nivou od 1,7 do 8,3 mmol/l. Sve preko tih vrednosti, definiše se kao povećana vrednost uree i predstavlja pokazatelj prisustva bubrežnog oboljenja.
Lečenje povišenog kreatinina u krvi
Prvo što je potrebno da uradite u cilju lečenja povišenog kreatinina u krvi, jeste da korigujete ishranu. Konkretno, iz upotrebe izbacite meso i mesne prerađevine, kao i namirnice koje u sebi sadrže supstance kao što su glicin, arginin i metionin, a to su: čokolada, orašasti plodovi, sir, seme susama, seme suncokreta, puter i pivo. Navedene supstance u navedenim namirnicama, predstavljaju prekursore kreatina, koji je direktno povezan sa procesom nastanka keratinina u organizmu.
Takođe, u cilju lečenja povišenog kreatinina u krvi, trudite se da svakodnevno kontrolišete i držite pod kontrolom krvni pritisak. Naime, dokazano je da povišen krvni pritisak, doprinosi porastu vrednosti kreatinina u krvi, kod osoba kod kojih je takva pojava predhodno ustanovljena.
U toku dana, trudite se da popijete što više tečnosti, a posebnu pažnju, usmerite ka konzumiranju čajeva od kamilice, od žalfije, od korena maslačka i od koprive. Ovi čajevi, imaju osobinu da neutrališu, odnosno regulišu nivo kreatinina u krvi. Ipak, ono na šta treba da obratite pažnju prilikom njihovog konzumiranja, jeste činjenica da li ste izloženi nekoj terapiji medikamentima. Naime, čaj od koprive, kao i čaj od žalfije, mogu ispoljiti loše delovanje na organizam ukoliko se uzimaju paralelno sa lekovima za snižavanje krvnog pritiska ili paralelno sa lekovima koji se koriste u lečenju dijabetesa.
Ukoliko bolujete od nekog od navedenih oblika zdravstvenih poremećaja, konsultujte se sa lekarom, koji će vam nakon individualnog pristupa konkretno vašem slučaju, najbolje reći šta tačno i u kojoj meri treba da koristite.
Snižene vrednosti kreatinina u krvi
Snižene vrednosti kreatinina u krvi, predstavljaju nešto ređu pojavu koja se javlja najčešće u periodu trudnoće ili kao posledica gubitka mišićne mase, odnosno kao posledica nedostatka mišićne mase.
Ova pojava, nešto je češća kod žena nego kod muškaraca i može nastati i kao posledica neadekvatno oblikovane ishrane, tačnije kao posledica korišćenja ishrane koja je siromašna proteinima.
Simptomi sniženog kreatinina u krvi
Simptomi sniženog kreatinina u krvi, uglavnom su vezani za pojave koje se definišu kao posledice nedostatka mišićne mase. Pre svega, misli se na distrofiju mišića i na nedostatak energije.
Kako otkriti prisustvo sniženih vrednosti kreatinina u krvi?
Prisustvo sniženih vrednosti kreatinina u krvi, može se otkriti baš kao i prisustvo povišenih vrednosti kreatinina u krvi, dakle postupkom pregleda krvi, odnosno postupkom laboratorijske analize uzorka krvi.
Lečenje sniženog kreatinina u krvi
Proces lečenja sniženog kreatinina u krvi, ogleda se kroz korekciju ishrane. Konkretno, u ishranu treba uvrstiti namirnice koje u svom sastavu sadrže visok procenat proteina (meso, banane, pirinač, kuvana jaja, mahunarke).
Sa korekcijom ishrane, dolazi do povećanja mišićne mase, a samim tim i do povećanja vrednosti kreatinina u krvi.