Salmonela i botulizam, trovanje hranom – simptomi, uzrok i lečenje

Salmonela je vrsta bakterije koja spada u rod gram negativnih bakterija. Postoji čak oko dve hiljade različitih serotipa ove bakterije, od kojih su određeni serotipi posebno odgovorni za nastupanje i za razvoj bakterijske infekcije kod ljudi.

Bakterijska infekcija izazvana prisustvom salmonele, tretira se kao jedan od najćešće prisutnih, odnosno najčešće rasprostranjenih oblika trovanja hranom. Pomenuti oblik trovanja, može nastupiti u bilo kom periodu života i razvija se kao posledica konzumiranja kontaminirane hrane, odnosno kao posledica konzumiranja kontaminirane vode u kojoj je zabeleženo prisustvo ovog oblika patogenog mikroorganizma.

Pored pomenutog oblika trovanja hranom, postoje i različiti, pritom vrlo brojni drugi oblici trovanja hranom i takvi oblici trovanja, baš kao i salmonela, takođe nastupaju kao posledica konzumiranja kontaminirane hrane, odnosno kao posledica konzumiranja kontaminirane vode.

U nastavku teksta, objasnićemo vam na koji način možete prepoznati simptome salmonele, ali i simptome drugih oblika trovanja hranom. Uz to, objasnićemo vam koji su to uzroci nastanka salmonele i koji su to uzroci razvoja drugih oblika trovanja hranom.

Ono što ćete takođe kroz sadržaj ovog teksta saznati, jeste kako možete dijagnostikovati takve oblike zdravstvenih problema i kako ih možete lečiti.

Simptomi salmonele

Trenutak u kojem će se razviti prisustvo simptoma infekcije salmonelom, zavisi od nekoliko faktora, kao što su otpornost organizma osobe koja je inficirana, ali i vrsta, tačnije serotip salmonele koja je izazvala infekciju.

Naime, što je organizam osobe koja je inficirana otporniji i što je osoba zdravija, to će se simptomi salmonele kasnije manifestovati i biće blaži.

Srazmerno tome, što je organizam osobe koja je inficirana slabiji i što je zdravlje te osobe osetljivije, to će se simptomi salmonele ranije manifestovati i biće izraženi kroz jači intenzitet. Što se tiče faktora koji se odnosi na vrstu, odnosno na serotip salmonele koja je izazvala prisustvo i razvoj infekcije, taj faktor takođe ima jako naglašen uticaj na ispoljavanje i na intenzitet simptoma infekcije. Neki serotipi izazivaju sporiju i blaže izraženu manifestaciju i razvoj simptoma, a istovremeno, postoje i serotipi koji izazivaju bržu i intenzivnije izraženu manifestaciju i razvoj simptoma.

U većini slučajeva, prvi simptomi salmonele, razvijaju se nakon 8 sati ili najkasnije nakon 72 sata od trenutka u kojem je nastupila infekcija, tačnije od trenutka u kojem je salmonela dospela u unutrašnjost organizma.

loading...

S obzirom da, kako smo to već i napomenuli, salmonela nastaje i razvija se kao posledica konzumiranja kontaminirane hrane, odnosno kao posledica konzumiranja kontaminirane vode, sasvim je jasno da se razvoj infekcije odvija unutar digestivnog trakta, pa su samim tim i prvi simptomi salmonele oblikovani kao smetnje sa digestivnim traktom.

Konkretno, prvi simptomi na osnovu čije manifestacije je moguće primetiti prisustvo infekcije salmonelom, odnose se na pojavu dijareje i na pojavu blago do intenzivno izraženih grčeva u stomaku.

Nakon manifestacije prvih, upravo pomenutih simptoma salmonele, u prisustvu ovog oblika infekcije, manifestuju se i brojni drugi simptomi, koji se ogledaju kroz prisustvo sledećih stanja u organizmu:

– Povraćanje kojem predhodi povišena temperatura (nešto ređe, može se manifestovati i povraćanje bez temperature),

– Prisustvo mučnine,

– Prisustvo iscrpljenosti i opšte slabosti organizma koja je praćena drhtavicom,

– Pojava tragova krvi u stolici,

– Dehidracija organizma.

Manifestacija upravo navedenih simptoma koji ukazuju na prisustvo infekcije salmonelom, može trajati najmanje 4 dana. Ipak, simptomi se najčešće ispoljavaju u periodu od 7 dana, a u medicinskoj praksi, poznati su i čak na žalost nisu retki primeri pacijenata kod kojih je manifestacija ovih simptoma trajala i po nekoliko nedelja pa čak i po nekoliko meseci.

Ono što je jako važno napomenuti, jeste da se simptomi salmonele ne smeju zanemarivati i da se odmah po njihovom prepoznavanju treba obratiti lekaru.

Ukoliko se simptomi zapostave, njihov intenzitet može biti toliko naglašen, da se može dogoditi da se infekcija proširi van područja digestivnog trakta, tačnije van creva. U tom slučaju, pacijent se može naći u životno ugrožavajućoj situaciji.

Dakle, kako do razvoja takvih okolnosti ne bi došlo, potrebno je reagovati na vreme i potrebno je preduzeti adekvatne mere lečenja.

O merama lečenja salmonele, pisaćemo nešto kasnije.

Uzroci salmonele

Kao što je to slučaj sa brojnim drugim vrstama bakterija (kao što je recimo ešerihija koli), jedno od prirodnih staništa salmonele, predstavlja unutrašnjost debelog creva (ljudi, životinja i ptica). Samim tim, jasno se može zaključiti da se određena koncentracija salmonele, nalazi u sadržaju izmeta.

Onda kada sadržaj izmeta, bez obzira da li je reč o ljudskom ili o životinjskom izmetu dođe u dodir sa hranom ili sa vodom, takva hrana ili voda postaje kontaminirana i njeno konzumiranje može dovesti do nastanka i do razvoja infekcije salmonelom.

Kako je u praksi poznato, postoje namirnice koje su posebno izložene mogućnosti dolaženja u kontakt sa sadržajem izmeta i takve namirnice, najčešće i predstavljaju izvore zaraze salmonelom.

Konkretno, misli se na sledeće vrste namirnica:

– Sirova jaja: Neretko se događa da u toku prirodnog procesa formiranja jajeta u unutrašnjost jajeta (u sadržaj belanceta ili žumanceta) dospe salmonela. Kada se formira završni sloj jajeta, odnosno ljuska, salmonela ostaje prisutna u unutrašnjosti jajeta i takvo jaje je prirodno kontaminirano i inficirano salmonelom, a samim tim može i preneti salmonelu osobi koja takvo jaje pojede. Takođe, sadržaj jajeta može postati kontaminiran i u toku razbijanja ljuske, ukoliko se na ljusci nalaze tragovi živinskog izmeta i ukoliko ti tragovi dođu u direktan dodir sa jestivim sadržajem jajeta.

– Meso (bez obzira da li je u pitanju meso sitne stoke, meso krupne stoke ili meso živine): Do prodiranja salmonele u meso, najčešće dolazi prilikom klanja stoke ili prilikom klanja živine, kada se ošteti površina debelog creva i kada se izmet iz unutrašnjosti creva izlije i dođe u direktan dodir sa mesom.

– Morski plodovi: Morski plodovi mogu biti zaraženi salmonelom ukoliko su izvučeni iz kontaminirane vode, tačnije iz vode u kojoj je bilo izraženo prisustvo izmeta.

– Sveže voće i sveže povrće: Ukoliko je u periodu razvoja, odnosno sazrevanja voće zalivano kontaminiranom vodom, ono u svom sastavu može sadržati salmonelu. Takođe, ukoliko sveže voće i sveže povrće dođe u dodir sa svežim mesom (ili sokom iz mesa) koje je zaraženo salmonelom, ili ukoliko se opere kontaminiranom vodom pre upotrebe, može postati zaraženo salmonelom.

– Mleko i mlečni proizvodi: Mleko i mlečni proizvodi, takođe se nalaze na listi namirnica koje mogu biti zaražene salmonelom i koje mogu biti uzroci nastanka i razvoja infekcije ovom bakterijom. Posebno ukoliko se stoka gaji u nedovoljno higijenskim uslovima, prilikom muže, može se dogoditi da sadržaj izmeta dođe u sadržaj mleka i da se na taj način mleko zarazi salmonelom. Mlečni proizvodi koji bi se u tom slučaju kasnije pripremili od takvog mleka, takođe bi bili zaraženi salmonelom i mogli bi preneti infekciju ovom vrstom bakterije.

Namirnice koje su pripremljene tako da u sebi sadrže sveža jaja (takve namirnice su recimo majonez ili kolači koji su pripremani sa svežim jajima), takođe mogu biti zaražene salmonelom i konzumiranje takve hrane može izazvati nastupanje i razvoj infekcije.

Osim posredstvom konzumiranja kontaminirane hrane i osim posredstvom konzumiranja kontaminirane vode, do nastana i do razvoja infekcije salmonelom, može doći i posredstvom prljavih ruku. Tačnije, osobe koje ne peru ruke nakon upotrebe toaleta, a koje pritom imaju pristup hrani, mogu biti prenosioci salmonele.

Takođe, osobe koje su zaražene infekcijom salmonele ili osobe koje su u neposrednoj prošlosti bile zaražene infekcijom salmonele, mogu biti prenosioci ove infekcije. Konkretnije, u stolici takvih osoba, nalazi se izraženo visoka koncentracija salmonele i ukoliko takva osoba nedovoljno vodi računa o svojoj higijeni i ukoliko ne pere ruke redovno, a pritom ima pristup namirnicama koje i drugi ljudi jedu, onda ona može ljudima oko sebe preneti salmonelu.

Kako sprečiti salmonelu?

Ukoliko želite da se zaštitite od infekcije salmonelom, odnosno da sprečite njen nastanak i razvoj, ono na šta treba da obratite pažnju jeste način na koji pripremate hranu. Tačnije, namirnice koje mogu predstavljati izvore infekcije salmonelom, morate dovoljno termički obrađivati tokom pripreme.

Ukoliko takve namirnice ostanu nedovoljno termički obrađene, salmonela u njihovom sastavu može preživeti i može se preneti u vaš organizam u toku njihovog konzumiranja i tako izazvati nastanak i razvoj infekcije. Ukoliko namirnice čak i jesu zaražene salmonelom, u okviru dovoljno izražene termičke obrade, salmonela se može uništiti i tako se može sprečiti njeno prodiranje u organizam i izazivanje infekcije.

U cilju sprečavanja nastanka i razvoja salmonele, potrebno je i da izbegavate konzumiranje hrane koja je pripremljena na nedovoljno proverenim mestima, talnije mestima u čije sanitarne uslove niste dovoljno sigurni.

Posebno u toku letnjeg perioda, izbegavajte da konzumirate majonez i druge vrste namirnica koje u svom sastavu sadrže sveža jaja.

Izbegavajte da pripremate i da konzumirate kolače koji u svom sastavu sadrže sveža jaja.

Pripremljene namirnice čuvajte isključivo u frižideru i nemojte dozvoljavati da se između konzumiranja zadrže na sobnoj temperaturi duže od 2 do najviše 3 sata.

Takođe, obratite dovoljno pažnje na ličnu higijenu, a posebno na higijenu ruku. Perite ruke pre svakog obroka i posebno nakon svakog korišćenja toaleta.

Brave na vratima javnih ustanova ili brave na vratima na ulazima zgrada, bankomati, ručke u vozilima javnog prevoza i sve druge površine koje u toku dana dodirne ogroman broj ljudi, mogu predstavljati staništa najrazličitijih vrsta patogenih mikroorganizama, pa samim tim i salmonele. Zato, ukoliko ste bili prinuđeni da dodirujete takve površine, nakon povratka kući obavezno operite ruke.

Dijagnostikovanje salmonele

Ukoliko do nastanka i do razvoja infekcije salmonelom ipak dođe, tačnije ukoliko prepoznate prisustvo simptoma salmonele koje smo u predhodnom delu teksta naveli i opisali, ono što je potrebno da prvo uradite, jeste da situaciju u kojoj ste se našli shvatite odgovorno i da se što pre obratite lekaru.

Nakon obraćanja lekaru, lekar će vas u cilju jasnog i preciznog dijagnostikovanja infekcije salmonelom, posavetovati da uradite laboratorijsku analizu stolice i rezultati analize stolice pokazaće da li ste inficirani salmonelom ili ne.

Na osnovu tumačenja dobijenih rezultata analize stolice, lekar će ustanoviti o kojoj formi razvoja infekcije salmonelom je reč i u odnosu na zaključak koji donese u okviru tumačenja rezultata, doneće odluku o preduzimanju mera lečenja.

U toku sprovođenja lečenja salmonele, biće potrebno da još nekoliko puta ponovite laboratorijsku analizu stolice, kako bi se ostvario uvid u tok i razvoj lečenja. Tek kada rezultati tri uzastopne i pritom vremenski udaljene laboratorijske analize pokažu da u vašoj stolici nije izraženo prisustvo infekcije salmonelom, to će značiti da ste konačno i definitivno izlečeni od salmonele.

Razlog zbog kojeg je potrebno i čak neophodno više puta ponavljati laboratorijsku analizu stolice, jeste to što infekcija salmonelom može biti prisutna čak i nakon što simptomi koji ukazuju na njeno prisustvo prestanu da se manifestuju. Naime, u medicinskoj praksi su poznati primeri pacijenata koji su i po godinu dana bili inficirani salmonelom, a pritom već nakon nakoliko nedelja ili nekoliko meseci nisu osećali nikakve znake bolesti, tačnije nisu imali nikakve simptome.

Dakle, prestanak manifestacije simptoma ne znači uvek da je infekcija salmonelom izlečena. Tek kada rezultati laboratorijske analize to potvrde uzastopno tri puta, tek onda to znači da zaista jeste izlečeni od salmonele.

Sve dok rezultati laboratorijske analize stolice pokazuju da u stolici postoji izraženo prisustvo infekcije salmonelom, osoba čija stolica je poslužila kao uzorak za vršenje laboratorisjke analize, smatra se kliconošom, odnosno prenosiocem infekcije salmonelom.

Lečenje salmonele

Lečenje salmonele treba započeti odmah po dijagnostikovanju oboljenja. U većini slučajeva, pacijenti se leče u kućnim uslovima, a ukoliko simptomi infekcije postanu posebno naglašeni i ukoliko ukazuju na prisustvo težeg oblika infekcije, pacijent koji boluje od salmonele mora biti hospitalizovan i mora se lečiti u bolnici uz uključen stalni lekarski nadzor.

Proces lečenja, ogleda se kroz primenu što veće količine vode i kroz primenu odgovarajuće količine elektrolita koji su sadržani u rehidrirajućem rastvoru koji se može kupiti u apotekama. Unosom povećane količine vode i unosom elektrolita u organizam, sprečava se nastupanje dehidracije koja može predstavljati jednu od posledica razvoja bolesti.

Pored upravo navedenog, u cilju lečenja salmonele, potrebno je i da pacijent koristi antibiotike. Međutim, ono što treba znati, jeste da upotreba određenih vrsta antibiotika može produžiti proces izbacivanja bakterija iz organizma, pa se odabir, doza i upotreba antibiotika uvek treba obavljati uz saglasnost lekara, tačnije u skladu sa preporukom lekara.

Preporučuje se da osoba u toku lečenja salmonele što više miruje i da prilagodi ishranu stanju u kakvom se nalazi. Konkretno, osoba treba da konzumira lako svarljive, dijetalne namirnice i da izbegava jaja, mleko i mlečne proizvode.

U toku lečenja, tačnije dok je osoba kliconoša i dok može preneti infekciju na druge ljude, preporučuje se da takva osoba ne pristupa pripremi hrane i da izbegava kontakt sa decom i sa osobama kod kojih je izražena slabost imunološkog sistema.

Drugi oblici trovanja hranom

Pored salmonele, postoje i različiti drugi oblici trovanja hranom. Neki od takvih oblika trovanja hranom, smatraju se bezazlen i manifestuju se kroz prisustvo blago izraženih simptoma kao što su trenutna mučnina, povraćanje i kratkotrajna dijareja koja ne traje duže od 24 sata. Takvi oblici trovanja hranom, ne zahtevaju posebnu pažnju niti lečenje i definišu se kao posledica konzumiranja namirnica koje su bile kontaminirane prisustvom ne naročito otpornih patogenih mikroorganizama, sa kojima ljudski organizam, tačnije imunološki sistem može brzo i lako da se izbori.

Međutim, postoje i znatno komplikovaniji i teži oblici trovanaj hranom. Jedan od takvih oblika trovanja hranom, naziva se botulizam.

Šta je botulizam?

Botulizam predstavlja oboljenje koje se definiše kao akutna neurointoksikacija i koje nastaje i razvija se kao posledica konzumiranja hrane koja je bila zaražena prisustvom Botulinusovog bacila ili “Clostridium botulinum” bacila, kako se na latinskom naziva. Ova vrsta bacila, proizvodi botulinski toksin i upravo taj toksin predstavlja uzrok nastanka i razvoja botulizma.

Botulinusov bacil, pa samim tim i botulinski toksin, najčešće se razvija u namirnicama koje nisu izložene direktnom delovanju kiseonika. Konkretno, misli se na namirnice kao što su različite kobasice ili salame, ali i na konzervirane namirnice.

Simptomi botulizma

Simptomi botulizma, javljaju se najčešće udruženo i odnose se na prisustvo sledećih stanja:

– Nastupanje slabosti u mišićima,

– Nastupanje trenutnog gubitka funkcije mišića (nastupanje trenutne paralize mišića),

– Nastupanje dijareje (koja traje najčešće duže od dva dana),

– Prisustvo mučnine koja je praćena povraćanjem i jakim gotovo neizdrživim bolovima u stomaku,

– Prisustvo promena u funkciji govora (govor postaje otežan i nerazuman),

– Prisustvo vrtoglavice,

– Prisustvo osećaja suvoće u ustima,

– Prisustvo promena u ritmu pražnjenja bešike (osoba retko oseća potrebu za mokrenjem i retko mokri),

– Prisustvo promena u položaju i izgledu očiju (oči postaju uvučene),

– Pojava crne stolice u kojoj se mogu uočiti i tragovi krvi.

Dijagnostikovanje botulizma

Botulizam se dijagnostikuje na osnovu pregleda pacijenta, tačnije na osnovu kliničke slike.

Nakon toga, vrši se laboratorijska analiza u okviru koje se pristupa izolaciji klostridija iz uzorka stolice pacijenta. Ukoliko pacijent zna ili sumnja koja namirnica je izvor infekcije, pomenuti oblik laboratorijske analize se može izvršiti i na uzorku hrane.

Ukoliko rezultati takve analize pokažu da je kod pacijenta razvijeno prisustvo botulizma, pristupa se lečenju.

Lečenje botulizma

Lečenje botulizma, obavlja se isključivo u bolničkim uslovima i to tako što se pacijentu daje polivalentni antibotulinski serum, u kojem su sadržani A, B i E antitoksini botulizma. Jako je važno da se ovaj serum upotrebi u što ranijoj fazi razvoja bolesti, kako ne bi došlo do nastanka i do razvoja posledica kao što su oštećenja jednog ili više vitalnih organa.

Pored seruma, u terapiju se može uključiti i upotreba “Metronidazola” i to u dozi od 500 mg na svakih 8 sati.

Takođe, koriste se i druge vrste medikamenata, ali koja će to tačno vrsta medikamenta biti i u kojoj dozi će se takav medikament koristiti, zavisi od odluke lekara. Takvu odluku, lekar donosi na osnovu individualnog utiska o stanju pacijenta.

Sponzorisano:

loading...
Loading...

Još zanimljivog sadržaja: