Šta je analgezija i kada i zašto do nje dolazi?

Definicija pojma analgezija. Analgezija je gubitak senzacije bola koji je rezultat prekida na putanji nervnog sistema između organa čula i mozga. Različiti oblici senzacija (na primer dodir, toplota, bol) stimulišu jedno područje kože putujući kičmenom moždinom različitim nervnim vlaknima u okviru istog nervnog snopa.

Prema tome, bilo kakva povreda ili bolesti koje utiču na nerv, ukinule bi sve oblike senzacija u području gde on treba da isporuči signal. Kada senzorni nerv stigne do kičmene moždine, onda se njegova vlakna separatišu i prate različite putanje, tj. smerove do mozga.

Zbog toga je moguće da se određeni oblici senzacije izgube, dok su drugi očuvani kod nekih bolesti koje utiču samo na određene oblasti kičmene moždine. S obzirom na to da osećaji bola i toplote često putuju istom stazom, oba se mogu izgubiti zajedno. Bolesti kičmene moždine koje mogu uzrokovati analgeziju bez gubitka osećaja dodira su dorsalis, siringomijelija i tumori moždine. Analgeziju može izazvati i prolazni ishemijski napad, moždani udar, dijabetes, krvni ugrušak, tj. začepljenje krvnog suda, polineuritis, infekcija kičmene moždine, fraktura kičmene moždine, itd.

Termin analgezija se koristi i za stanje ublažavanja bolova koje je izazvano dejstvom lekova kao što su aspirin, kodein, morfin, itd.

Siringomijelija kao uzrok analgezije

Siringomijelija je retka bolest u kojoj se unutar kičmene moždine formira cista. Kako se ova, tečnošću ispunjena, cista ili sirinks, širi i izdužuje tokom vremena, ona pritiska i oštećuje deo kičmene moždine od centra prema spolja.

Oštećenje kičmene moždine uzrokovano sirinksom može izazvati simptome poput progresivnog bola, ukočenosti i slabosti u leđima, ramenima, rukama i nogama.

Ljudi sa ovom bolešću mogu izgubiti sposobnost da normalno osećaju hladnoću i bol. Neki ljudi sa ovim poremećajem neće imati nikakvih simptoma i neće im biti potrebno lečenje. Kod nekih drugih će siringomijelija uzrokovati simptome i komplikacije koje se pogoršavaju kako se sirinks bude širio.

Tretman, tj. lečenje ovakvog stanja ima za cilj da smanji pritisak na kičmenu moždinu. Tretman koji vam doktor bude predložio zavisiće od uzroka vaše siringomijelije. Stalna briga nakon operacije je takođe važna jer se siringomijelija može vratiti.

Šta uzrokuje siringomijeliju?

Većina slučajeva siringomijelije je uzrokovana malformacijom mozga poznatom kao malformacija Chiari tipa 1 (CM1). Ova malformacija se pojavljuje tamo gde se mozak spaja sa kičmenom moždinom. Kod ove malformacije moždano telo leži niže nego što je normalno. Baze svakog režnja mozga (ili cerebralni krajnici) su ispupčene i upadaju u kičmene kanale.

loading...

Siringomijelija se može razviti kao komplikacija:

– traume;

– meningitisa;

– krvarenja;

– tumora;

– arahnoiditisa.

Arahnoiditis je progresivni zapaljenski poremećaj koji napada arahnoidnu ili srednju membranu koja okružuje mozak i kičmenu moždinu. Primarna arahnoidna cista je prisutna na rođenju, ali može proći mnogo godina dok se ne pojave simptomi.

Koji su simptomi siringomijelije?

Pritisak koji siniks pravi na kičmenu moždinu i šteta koja sledi, uzrokuju simptome ovog poremećaja. Simptomi mogu uključivati:

– progresivnu slabost i bol u leđima, ramenima, rukama ili nogama;

– nemogućnost da se oseća toplota ili hladnoća;

– gubitak senzacije bola (analgezija);

– teškoće pri hodu;

– probleme sa funkcijom creva i bešike;

– bol u licu i utrnulost;

– zakrivljenost kičme ili skoliozu.

Trebalo bi da posetite svog lekara ako imate neki od ovih simptoma. Ako ste imali povredu kičme, važno je pratiti te simptome. Mogu proći meseci, pa čak i godine, dok se simptomi siringomijelije ne pojave.

Prolazni ishemijski napad kao uzrok analgezije

Prolazni ishemijski napad se dešava kada se protok krvi u delu mozga blokira ili smanji, uglavnom zbog stvaranja krvnog ugruška. Nakon kratkog vremena, krv ponovo teče i simptomi nestaju. Kod moždanog udara, krv ostaje blokirana, pa mozak bude trajno oštećen. Neki ljudi nazivaju prolazni ishemijski napad mini-udarom, jer su simptomi isti, ali ne traju dugo.

Prolazni ishemijski napad je upozorenje: to znači da ćete verovatno imati moždani udar u budućnosti. Rani tretman mnogo pomaže u sprečavanju moždanog udara.

Koji su simptomi prolaznog ishemijskog napada?

Simptomi prolaznog ishemijskog napada su isti kao i simptomi moždanog udara. Jedina je razlika u tome što simptomi ne traju dugo. U većini slučajeva prolaze u roku od 20 minuta. Simptomi mogu biti:

– iznenadna slabost, nesvestica, trapavost, gubitak facijalne ekspresije, gubitak osećaja u rukama ili nogama, posebno na jednoj strani tela;

– iznenadna promena vida;

– iznenadni problemi u govoru;

– analgezija u jednom delu tela;

– iznenadna konfuzija ili problemi u razumevanju jednostavnih poruka;

– iznenadni problemi sa hodom ili ravnotežom.

Šta izaziva prolazni ishemijski napad?

Krvni ugrušak je najčešći uzrok. Krvni ugrušci mogu biti rezultat ateroskleroze, srčanog udara ili abnormalnih srčanih ritmova. Ugrušak može da blokira protok krvi do nekog dela mozga. Ćelije mozga su pogođene u roku od nekoliko sekundi nakon blokade. To uzrokuje simptome u delovima tela koje kontrolišu te ćelije. Nakon što se ugrušak razbije, protok krvi se vraća, a simptomi nestaju.

Ponekad prolazni ishemijski napad može biti izazvan velikim padom krvnog pritiska koji smanjuje protok krvi u mozgu.

Tumor kičmene moždine kao uzrok analgezije

Tumor kičmene moždine je tumor koji raste i razvija se unutar kičmenog kanala ili unutar kostiju kičme. Može biti kancerogen i nekancerogen.

Tumori koji utiču na kosti kičme (pršljenove) poznati su kao vertebralni tumori.

Tumori koji počinju da rastu unutar same kičmene moždine nazivaju se tumori kičmene moždine. Postoje dve glavne vrste koje mogu uticati na kičmenu moždinu.

Intramedularni tumori počinju da se stvaraju unutar ćelija kičmene moždine, kao astrocitomi i ependimomi.

Ekstramedularni tumori se razvijaju unutar mreže ćelija koje podupiru kičmenu moždinu. Iako ne počinju da rastu unutar same kičmene moždine, ove vrste tumora mogu uticati na funkciju kičmene moždine, izazivajući pritisak na kičmenu moždinu i samim tim i druge probleme.

Ovi tumori dovode do bolova, neuroloških problema, a ponekad i do paralize. Bili kancerogeni ili ne, ovi tumori su opasni po život i izazivaju trajni invaliditet.

Simptomi pojave tumora na kičmenoj moždini

U zavisnosti od lokacije i tipa tumora u kičmenoj moždini, mogu se razviti različiti znaci i simptomi, naročito ako tumor raste i pogađa vaše nerve i krvne sudove. Znaci i simptomi mogu uključivati:

– bol u leđima koji se ponekad širi i na druge delove tela;

– gubitak osećaja, posebno u rukama ili nogama;

– teškoće pri hodu;

– smanjenu osetljivost na bol (analgezija), toplotu ili hladnoću;

– gubitak funkcije creva ili bešike;

– mišićnu slabost koja se može javiti u različitim stepenima i u različitim delovima tela, u zavisnosti od toga koji su nervi ili deo kičmene moždine pogođeni.

Ni danas nije do kraja jasno zašto se većina tumora u kičmenoj moždini razvija. Stručnjaci sumnjaju da defektni geni igraju jednu od glavnih uloga. Ali nije poznato da li su takvi genetski defekti nasledni ili se javljaju spontano ili su pak izazvani nečim iz okruženja (izloženost hemikalijama, na primer).

Svakako, ako se tumor moždine otkrije na vreme i ako se počne sa ranim tretiranjem i to agresivno – moguće je sprečiti dalji gubitak funcija i povratiti funkciju nerava.

Sponzorisano:

loading...
Loading...

Još zanimljivog sadržaja: