Pšenične klice i pšenična trava – upotreba, lekovitost i recepti

Pšenične klice i pšenična trava, zbog osobina koje poseduju i načina na koje deluju na ljudski organizam, trebalo bi što češće da budu uvršćene u ishranu.

Cilj sadražaja ovog teksta, jeste da vas upozna sa informacijama koje su vezane za pšenične klice i za pšeničnu travu, tačnije za načine njihove upotrebe, kao i načine njihovog delovanja na ljudski organizam.

Šta su pšenične klice?

Pšenične klice, predstavljaju prirodan deo pšeničnih zrna i u njima je sadržan najveći procenat nutritivno vrednih elemenata ovih zrna. Međutim, ono što je važno reći, jeste da nema svako zrno pšenice pšenične klice.

Naime, pšenične klice, javljaju se na zrnima koja proklijaju i upravo ti proklijali delovi, nazivaju se pšenične klice.

Pšenične klice – lekovitost

Pšenične klice i pšenična trava - upotreba, lekovitost i recepti

Kao što smo već rekli, u pšeničnim klicama, sadržan je najveći procenat nutritivno vrednih elemenata koji su uključeni u prirodni sastav pšenice. Ova činjenica, rezultira time da su pšenične klice izuzetno zdrave i da se njihova zastupljenost u ishrani višestruko odražava na organizam kroz lekovito delovanje.

Konkretnije, u pšeničnim klicama, sadržano je izobilje minerala i vitamina, kao i brojnih drugih važnih nutritivnih elemenata kakva su biljna vlakna ili organski fosfati. Magnezijum, fosfor, selen, kalcijum, vitamini B grupe, vitamin E, samo su neki od elemenata koji su sadržani u pšeničnim klicama.

Zbog takvog sastava, pšenične klice ispoljavaju izuzetno pozitivno delovanje na ljudski organizam, koje se pre svega ogleda kroz sledeće činjenice:

– Pšenične klice doprinose uspostavljanju normalne funkcije varenja,
– Regulišu funkciju creva tako što oblažu i štite zidove creva i doprinose formiranju zdrave crevne flore,
– Regulišu učestalost pražnjenja creva i samim tim sprečavaju nastanak opstipacije (zatvora), kao i nastanak dijareje (proliva),
– Doprinose smanjenju rizika od nastanka karcinoma debelog creva,
– Ublažavaju prisustvo mišićne slabosti,
– Deluju pozitivno na nervnu funkciju, smanjujući nervnu razdražljivost,
– Poboljšavaju mentalne funkcije kao što su koncentracija, brzina misaonog procesa, sposobnost racionalnog donošenja zaključaka i slično,
– Utiču na smanjenje inteziteta simptoma depresije ili bilo kog drugog oblika anksioznog ponašanja,
– Povećavaju otpornost organizma na stres,
– Pomažu organizmu da se izbori sa posledicama nedostatka sna ili sa posledicama prisustva hroničnog umora,
– Utiču pozitivno na rad srca i na funkciju celokupnog kardiovaskularnog sistema u koji su uključeni i krvni sudovi i kapilari,
– Sprečavaju nastanak i razvoj anemije,
– Utiču pozitivno na zdravlje i izgled kože,
– Utiču pozitivno na zdravlje i izgled kose,
– Nadoknađuju količinu minerala i vitamina u organizmu u periodu zime, kada je unos svežeg voća i svežeg povrća smanjen,
– Povećavaju fizičku izdržljivost.

Ono što je jako važno reći, a tiče se načina na koji pšenične klice deluju na ljudski organizam, jeste da pored pozitivnog delovanja koje ispoljavaju, pšenične klice ne poseduju nijedan oblik negativnog delovanja na ljudski organizam.

loading...

Iz ovog razloga, konzumiranje pšeničnih klica se posebno preporučuje deci u periodu razvoja, kao i trudnicama i dojiljama, sportistima ili osobama koje su izložene pojačanim fizičkim ili psihičkim aktivnostima ili koje su u neposrednoj prošlosti bile izložene prisustvu zdravstvenih problema i njihovom rešavanju, podvrgavanju različitim oblicima terapija, operacijama i slično.

Pšenične klice – upotreba

Činjenica koja je vezana za način delovanja pšeničnih klica na ljudski organizam, koju nikako ne smemo izostaviti iz sadržaja ovog teksta, jeste da se efekti odnosno rezultati njihovog konzumiranja razvijaju spontano i postepeno i da dostižu svoj maksimum tek nakon 3 nedelje (21 dan) redovnog i kontinuiranog konzumiranja.

Istražujući načine na koje pšenične klice deluju na ljudski organizam, nutricionisti su došli do zaključka i na osnovu tog zaključka su definisali preporuku o upotrebi pšeničnih klica. Naime, pšenične klice najbolje je konzumirati 4 puta godišnje u trajanju od po 3 nedelje i to u periodima smenjivanja godišnjih doba (na prelazima iz zime u proleće, iz proleća u leto, iz leta u jesen i iz jeseni u zimu).

Ono što želimo da istaknemo kao savet koji se tiče upotrebe pšeničnih klica, jeste da je najbolje da za upotrebu koristite pšenične klice koje su nastale iz organski proizvedenih zrna pšenice. Izborom takvih pšeničnih klica, bićete sigurni da klice ni u jednoj fazi svog razvoja nisu bile izložene hemijskom delovanju i da u sebi ne sadrže štetne elemente.

Kako da sami proizvedete pšenične klice?

Proizvodnja pšeničnih klica je izuzetno jednostavna i može se obaviti u kućnim uslovima. Sve što je potrebno da uradite je sledeće:

Uzmite jednu šaku organski proizvedenih pšeničnih zrna. Pšenična zrna zatim potopite u mlaku vodu i sačekajte da u toj vodi odstoje 12 sati. Nakon što su pšenična zrna odstajala u vodi, procedite ih i tako mokra prebacite ih u staklenu teglu. Staklenu teglu, umesto poklopcem zatvorite slojem gaze preko koje ste vezali gumicu.

Nakon što ste to uradili, teglu sa zrnima pšenice ostavite u svetloj prostoriji (ne mora da bude direktno izložena suncu) u kojoj je temperatura vazduha oko 20 stepeni. Svaki dan, jednom dnevno, zrna izvadite iz tegle i operite ih pod mlazom hladne vode, a zatim ih ocedite i na isti način ih vratite u teglu. Nekoliko puta dnevno, ukoliko primetite da su zrna suva, poprskajte ih sa malo hladne vode (zrna treba da su konstantno vlažna). Nakon 3 do 4 dana, pšenična zrna u ovakvim uslovima će proklijati i produkt njihovog klijanja biće pšenične klice.

Pšenične klice recepti

Ovako proizvedene pšenične klice, možete konzumirati na više načina i to u formi svežih klica ili u formi osušenih pšeničnih klica. I sveže i osušene pšenične klice, možete upotrebljavati na identičan način.

Konkretno, možete ih koristiti za doručak uz musli mešavine i jogurt ili voćni sok.

Takođe, možete ih samleti i dodati u salatu ili ih koristiti kao dodatak gotovim jelima.

Ono što je važno, jeste da pšenične klice uvek dobro sažvaćete pre nego što ih progutate, jer u protivnom mogu izazvati osećaj nadutosti u želucu i prolazne probleme sa varenjem.

Pšenična trava – kako da je proizvedete?

Pšenična trava, predstavlja proizvod sađenja proklijalih pšeničnih zrna, odnosno pšeničnih klica u zemlju. Ova trava, baš kao i pšenične klice, može se proizvesti veoma lako i to u kućnim uslovima.

Pšenična trava recepti i lekovitost

Sve što je potrebno da uradite je sledeće:

Na predhodno opisani način, pšenična zrna dovedite do klijanja, odnosno pretvorite ih u pšenične klice. Pšenične klice u najranijoj fazi klijanja, a to je faza u kojoj se pojava klijanja tek nazire, iz tegle u kojoj su proklijale, presadite u posudu sa zemljom i to odmah ispod površine zemlje (nikako duboko u zemlju). Nakon sađenja pšeničnih klica, pokvasite zemlju, tačnije zalijte pšenične klice. Posudu nakon toga hermetički zatvorite i držite je u svetloj prostoriji na temperaturi između 21 i 26 stepeni. Ta temperatura, važna je kako se u unutrašnjosti posude ne bi razvila buđ. Ukoliko se razvije buđ, pšenična trava ne sme doći u kontakt sa njom jer u protivnom neće biti dobra za upotrebu.

Posudu u kojoj su posađene pšenične klice, u naredna tri dana od trenutka sađenja, treba da otvarate ujutru i uveče. Pritom, ujutru treba dobro da nakvasite zemlju u njoj, a uveče treba samo da poprskate zemlju sa malo vode. Između te dve radnje, posuda treba da je hermetički zatvorena.

Četvrtog dana nakon sađenja, posudu treba da otvorite i da je prebacite bliže direktnom izvoru svetlosti. Učestalost zalivanja i orošavanja zemlje treba da ostane ista.

Već 4. ili 5. dan, pojaviće se pšenična trava iznad površine zemlje. Pšeničnu travu pustite da raste sve dok ne dostigne visinu od oko 20 cm. Pšeničnu travu te visine, možete početi da šišate i da je koristite u svakodnevnoj ishrani.

Pšenična trava – lekovitost

Pšenična trava, ispoljava veliki broj oblika lekovitog delovanja na ljudski organizam. Ovo su neki od tih oblika:

– Otklanja simptome umora,
– Jača mentalnu funkciju i otklanja prisustvo simptoma kao što su otežano pamćenje ili otežana koncentracija,
– Jača imunološki sistem i uopštenu otpornost organizma,
– Otklanja simptome depresije ili simptome drugih oblika anksioznog ponašanja,
– Ublažava intezitet alergijskih reakcija,
– Otklanja simptome glavobolje,
– Otklanja simptome opstipacije (zatvora),
– Otklanja simptome nadutosti i eliminiše prisustvo gasova,
– Otklanja simptome dijareje (proliva),
– Doprinosi boljoj prokrvljenosti organa,
– Utiče na proizvodnju i koncentraciju eritrocita (crvenih krvnih zrnaca) u krvi,
– Utiče na podsticanje plodnosti, kako kod žena, tako i kod muškaraca,
– Ispoljava antiinflamatorno (antiupalno) dejstvo ukoliko je u organizmu prisutan neki zapaljenski proces,
– Ublažava simptome koji se manifestuju pri prisustvu čira na želucu,
– Doprinosi izbacivanju toksina i svih oblika štetnih materija iz organizma,
– olakšava i podstiče funkciju jetre,
– Neutrališe pojavu neprijatnog mirisa znoja,
– Neutrališe pojavu neprijatnog zadaha,
– Doprinosi rešavanju problema sa kožom kao što su različiti oblici iritacija, osipi i slično,
– Doprinosi odlaganju znakova starenja,
– Doprinosi zdravlju i izgledu kose,
– Doprinosi zdravlju i izgledu noktiju (jača nokte i sprečava da se listaju).

Pšenična trava – upotreba

Pšeničnu travu, najbolje je da upotrebljavate svežu, odnosno u stanju u kojem nije termički obrađena i to tako što ćete je ubaciti u sokovnik i iz nje izvući sok, a čvrsti deo produkta ceđenja baciti.

Na taj način, upotrebićete sve hranljive elemente ove trave koji su sadržani upravo u njenom soku, a odbacićete vlakna koja su sadržana u njenom čvrstom delu i koja su teško svarljiva.

Ono što je važno reći, a tiče se upotrebe pšenične trave, jeste da se na početku njene upotrebe, dakle u prvih nekoliko dana mogu javiti promene u vidu proređene stolice ili u vidu promene boje urina. Ovakve promene, ne treba da vas uplaše jer samo predstavljaju znak da je došlo do izbacivanja veće količine toksina ili drugih štetnih materija iz vašeg organizma. Pomenute promene, isčezavaju spontano već nakon prvih nekoliko dana upotrebe pšenične trave, tačnije čim se organizam oslobodi od koncentracije toksina ili drugih oblika štetnih materija.

Pšenična trava – recepti

Sok od pšenične trave, predstavlja ustvari njen jestivi deo i proizvodi se tako što se oko 100 grama sveže pšenične trave ubaci u sokovnik i iscedi.

Tako pripremljen sok, najbolje je popiti dok je svež, tačnije sveže ceđen, ali je zbog njegovog ukusa koji je mnogima neprijatan, najbolje kombinovati ga sa voćnim, takođe prirodno ceđenim sokovima, kao što su prirodno ceđen sok od jabuke ili prirodno ceđen sok od šargarepe ili cvekle.

Sok od pšenične trave, takođe možete koristiti i tako što ćete ga zajedno sa bananom i sa malo meda ubaciti u blender i izblendati, a zatim tako izblendanu mešavinu pojesti.

Ovaj sok, možete dodavati i u čaj ili ga konzumirati uz mešavinu muslija i voćnog soka.

Bez obzira na koji način konzumirate sok od pšenične trave, on će jednako efikasno ispoljiti lekovito delovanje na vaš organizam.
Ono što je važno, jeste da sok konzumirate redovno. Ukoliko želite, neposredno pre upotrebe, sok možete ohladiti u frižideru, a između dva konzumiranja (ukoliko ste recimo napravili malo veću količinu), sok obavezno držite u frižideru, jer bi ukoliko je izložen visokoj temperaturi vazduha mogao da se pokvari ili da promeni svoja svojstva.

Onda kada potrošite celokupnu količinu pšenične trave, pre nego što na isti način posadite nova pšenična zrna, odnosno nove pšenične klice, iz zemlje prvo izvadite ostatke predhodno sađenih klica. U zemlju iz koje raste pšenična trava, nikako nemojte da dodajete nikakva hemijska sredstva, namenjena za brži rast i razvoj biljaka.

Sponzorisano:

loading...
Loading...

Još zanimljivog sadržaja: